6.2.1. Pogramski alat QBASIC |
Naravno, da bi se u potpunosti ovladalo korištenjem nekog programskog proizvoda, potrebno je konzultirati popratnu literaturu, te ako je moguće prućiti jednostavnije primjere. Svaka programska potpora uz sebe obično ima više ili manje uspješnu pomoć (Help), koja je itekako dobrodošla u radu. Nekad su to male enciklopedije. Za učenje programiranja, za početak najpogodniji je QBASIC (Quick Beginner's All-Purpose Symbolic Instruction Code). Tim više što ovaj programerski alat pri izradi izvornog koda provjerava greške i ukazuje na njih. Ima dobar i koristan vodič koji prikazuje kako se koriste pojedine komande i sadrži primjere funkcija.
Netko će reči da autor ovih redaka predstavlja programerski alat koji već odavno 'mrtav'. Nije istina! Sve stranice koje prethode i slijede na ovu temu služe za učenje kako 'se odvija' programerski posao. Ako bude potrebno stranice se mogu nadopuniti nekim modernijim programerskim alatom. Pa kako onda učiti djecu programiranju s ovim programerskim alatom koji u svojoj naprednijoj inačici sadrži više mogućnosti, osobito kompajler? Jednostavno, u 'Virtual Box' instalira se OS u kojem QBASIC funkcionira. Ove stranice prvenstveno služe učiteljima da znaju kako započeti učiti djecu o programiranju.
Uvodni ekran pomoći programske potpore QBASIC-a sastoji se od tri dijela:
|
Prvo treba proučiti način uporabe Help-a, odnosno uputu kako Help prikaze dohvatiti i koristiti. Spojnice (link-ovi) 'Contents' i 'Contents' prisutni su na svakom prikazu. Uvodni 'Contents' prikaz izgleda prema narednoj slici.
Slika 6.2.3 Uvodni ekran sadržaja 'Content' prozora pomoći. |
Cjelina 'Orientation' sadži upute kako koristi prikaze pomoći, te kako koristiti komande samog alata QBASIC. To je u suštini 'toolbar' po windows terminologiji preko kojeg se dolazi do pojedinih komandi programske potpore QBASIC unutar pripadnih padajućih izbornika, kao što je otvaranje i spremanje datoteka (unutar FILE izbornika) ili uređivanje programskih linija u editoru QBASIC-a (unutar EDIT izbornika). Iz literature ili iz programske potpore pomoći samog alata, najvažnije je prvo spoznati kakva je SINTAKSA jezičkog procesora. Sintaksa je skup pravila potrebnih da se ispravno napišu i poslože naredbe i funkcije koje jezički procesor koristi. Na narednoj slici prikazan je opis koji korisnika upućuje kako da rastumači upute koje slijede uz svaku KLUČNU RIJEČ jezičkog procesora.
Slika 6.2.4 Upoznavanje s pravilima tumačenja sintakse QBASIC-a. |
Program je u suštini smišljeni skup naredbi koje se slijedno izvršavaju prema dijagramu tijeka odnosno redoslijed akcija nanizanih jedna za drugom. Svaka naredba može se sastojati od:
Ključna riječ je nalog-naredba interpreteru da izvrši programski kod unutar jezičkog procesora koji pripada toj riječi (na primjer ABS, BEEP itd.) uz poštivanje svih dodataka koji su toj ključnoj riječi pridruženi. Kako su te rezervirane riječi upravo pozivi prema pojedinom programskim rutinama (izvršivi kod) ne smiju se te riječi uporabiti kao imena varijabli, konstanti ili funkcija prilikom pisanja programskih linija da prilikom njihovog interpretiranja ne bi došlo do zbrke. Nije dobro nazvati ni funkciju imenom 'absolutno' jer to ime u sebi sadrži ključnu riječ ABS što može opet biti uzrok zbrci prilikom interpretiranja naredbi.
Svakoj ključnoj riječi pripada opis na koga se njeno djelovanje odnosi (placeholder). To može biti ime datoteke koju treba otvoriti ili zatvoriti, varijable (kao 'ime_osobe' i / ili 'prezime_osobe'), uređaja ('rezolucija_ekrana' na primjer) i slično. No ne mora biti ništa definirano, ali se tada izvršava podrazumna akcija (default) ako ključna riječ ustanovi da nema ovog opisa.
Dodatni naputak - opcija (optional) pobliže definirana ponašanje ključne riječi i kako nije obvezan izvršit će se podrazumni. Ovaj dodatni nalog u prikazu ispravnog pisanja naredbe postavlja se u uglate zagrade. Dakle može se dopisati, ali ne mora i može ih biti više.
U vitičastim zagradama su pojmovi (item) koji mogu biti, na primjer unutar opcija, i koji kažu da se može uporabiti samo jedan od njih unutar vitičastih zagrada. Dakle, to je opis uporabe isključivo jednog izbora od ponuđenih.
Pojmovi u slijedu odnose se najčešće na skup zapisa koji se moraju upisati u polje (tablicu) ili u datoteku, ili se iz njih pročitati, kao na primjer ime1, prezime1, ime2, prezime2 itd. Najčešće su pojmovi vezani uz naredbe koje se nalaze unutar nekakve strukture.
Struktura je više naredbenih linija koje započinju i završavaju početnom i završnom ključnom riječi strukture. Dakle pojam s najmanje dvije ključne riječi. Unutar strukture mogu biti neke druge naredbene linije koje ne sadrže ključne riječi strukture. Moguće je da se unutar jedne strukture nalazi još jedna struktura, ali tada treba paziti da se ne 'ukrižaju'. Naime početak i kraj jedne strukture (unutarnje) mora biti omeđen ključnim riječima druge strukture (vanjske). Unutar strukture obično se nalazi naredba koja u određenim okolnostima daje nalog za napuštanje strukture.
Ključnih riječi ima popriličan broj. Stoga je od velike pomoći abecedni popis ključnih riječi (indeks) preko kojeg se dolazi do opisa naredbe kako se koristi ključna riječ. Početni dio indeksa prikazan je na narednoj slici.
Slika 6.2.5 Abecedni popis naredbi i funkcija QBASIC-a. |
Pri odabiru željene ključne riječi, po opisu naredbe kako se koristi, kod složenijih naredbi slijedi i jednostavan primjer kako se koristi odabrana naredba ili struktura (example), te link-ovi prema ključnim riječima i strukturama (see also) koji pripadaju uz odabranu ključnu riječ ili su srodne po načinu izvršavanja. Uputa od tri točke u vrhu slike vrlo jednostavno opisuje kako doći do željene ključne riječi.
Kako ima oko 240 ključnih riječi jasno je da ih treba pomno proučiti kako bi se znale ispravno uporabiti. Jedan te isti skup naredbi može se izvršiti s različitom brzinom, ovisno o tome kako su uporabljene pojedine ključne riječi ili koje su strukture uporabljene za istu zadaću. Stoga je potrebno uz njihovo poznavanje znati u mogućnosti koje QBASIC nudi glede uporabe računalni resursa. Jasno je da treba poštovati minimalne zahtjeve za računalnu opremu koje proizvođač QBASIC-a ili Delphi-ja traži za ispravan i učinkovit rad njihovog proizvoda.
Citiranje ove stranice: Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska. {Datum pristupa}; https://informatika.buzdo.com/datoteka. Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost |