4.5. WINDOWS 7 operativni sustav

 Natrag  Windows OS  Dalje


Nasljednik Windows XP porodice Microsoft-ovih operativnih sustava namijenjenih računalima za osobnu uporabu je Windows Vista operativni sustav, koji podržava dosta novih tehnologija u odnosu na prethodnika. Windows Vista uvod je u generaciju operativnih sustava Windows 7, koji su u osnovi razvoj prethodnika. Naredna slika samo je podsjetnik na polazni izbornik Windows Vista operativnog sustava, na kojem se vidi da su funkcije nadzornog i programskog izbornika naslijeđene od XP sustava objedinjene u jedan prozor, a na desnoj strani radne površine moguće je postaviti 'igračke' (gadget) u zasebnom izborniku (sidebar). Nasljednik Windows XP operativnog sustava ima napredak u funkcionalnosti i dizajnu, a napredak svoju cijenu ima u zahtjevnijim računalnim resursima. Osnovno korištenje izbornika i prozora analogno je prema slici 4.3.3.

 Windows Vista izbornik
Slika* 4.5.1 Izgled radne površine i izbornika Windows Vista OS.

'Vista' operativni sustav distribuira se u četiri verzije: Home Basic, Home Premium, Business, Ultimate (izvor Microsoft). Prozori imaju AERO (glass) osobitost, odnosno omogućava se prozirnost kroz prozore u svim verzijama osim osnovne (Home Basic). Jedna od tehnologija koje operativni sustav podupire je DirectX 10, nazvan još WGF (Windows Graphic Foundation) koji, kako sam naziv sugerira, treba značajno doprinijeti u pogledu kvalitete generiranih slika i sklopovsko ubrzavanje multimedijalnih zapisa, što podrazumijeva novu generaciju grafičkih kartica koje će moći uporabiti ovaj API (Application Programming Interfaces), odnosno sučelje prema korisniku. Naime, to je sučelje koje se je koristilo i u prethodnim inačicama Windows operativnih sustava kao rukovatelj i izvršitelj zadaća u području multimedijskih i igračkih programerskih uradaka. API ima svoje dijelove koji se u osnovi odnose na potporu pri iscrtavanju slike i reprodukciji zvuka. Glede navedenih osobitosti opisani API sigurno svoju primjenu nalazi i u CAD / CAM programskoj potpori. Kada se glede performansi rada računala isključe svi dodatni efekti kako je prikazano na slici 4.4.21 za Windows XP, Windows Vista i Windows 7 po izgledu i načinu korištenja sliče na Windows XP. Vrlo dobro, jer neke opise neće trebati ponavljati :-).

 Windows 7 Nasljednik 'Viste', porodice operativnih sustava namijenjeni računalima za osobnu uporabu, je Windows 7 operativni sustav. Vizualno jedna od većih promjena je nova traka s alatima (taskbar) u kojoj se ikone koriste za pokazivanje aktivnih programa, i aktiviranjem pojedinih prozora mijenja se pozadina ikone koja prozoru pripada, a može se podesiti da neaktivni prozori postanu prozirni. Ako se koristi više sesija iste programske potpore, kao što je to moguće za 'Windows Explorer' (WE), tada se iza primarne ikone pojavljuje jedan ili više njenih obrisa ovisno o tome koliko je 'istih' prozora aktivno. Aktivne ikone u linijskom izborniku mogu se po volji razmještati. Osim toga 'igračke', prije ograničene na nekakvu poluprozirnu traku sa strane, mogu se sada razmjestiti na radnoj površini prema želji.

Grafiku i zvuk opslužuje nova generacija API-a, WDDM (Windows Display Driver Model) arhitektura zasnovana na DirectX 11 kolekciji programskih komponenti, koja će u novoj generaciji grafičkih kartica omogućiti da se GPU može koristiti u istu svrhu kao CPU (GPGPU - General-purpose computing on graphics processing units), a poboljšana je potpora više procesorskim sustavima koji pojedinačno podržavaju višenitnost u obradi pojedinih procesa. Navedeno je osobitost Windows Vista SP2. Iz navedenog je jasno da je nova generacija mikroprocesora firme Intel, 'Core i7', bolje podržana, odnosno da između proizvođača sklopovlja i Microsofta postoji dugoročna usuglašena suradnja. Pošto grafički procesor s drugačije koncipiranim upravljačkim programima rasterećuje CPU od dijela posla, za očekivati je da će programska potpora dizajnirana za korištenje navedenih mogućnosti učinkovitije raditi jer se troši manje sistemskih resursa. Osim toga unapređenje grafičkih resursa dizajnirano je i za kvalitetniju reprodukciju video zapisa, što je još jedna od prednosti u odnosu na dosadašnja rješenja.

Kako je u suštini Windows 7 jezgra sustava kompatibilna s 'Vista' sustavima, dosad izrađeni upravljački programi (driver) neće trebati nikakve nadopune, ili pak vrlo male, da bi se koristili na Windows 7 platformi. Koncept certifikacije upravljačkih programa, koje su proizvođači uređaja prijavljivali Microsoftu, i koji su postali dio ogromne baze raspoložive korisnicima, sada pokazuje svoju svrhovitost. Prilikom instalacije Windows 7 operativnog sustava na računalo, prepoznati su gotovo svu ugrađeni uređaji u par godina staro računalo i automatski instalirani upravljački programi. Proizvođači nisu stavili na raspolaganje sve svoje novije uratke na opisani način, te korisnik treba da pregleda koja se je verzija upravljačkog programa instalirala da bi znao instalirati ispravnu mu pripadnu programsku potporu (grafička kartica i njen kontrolni paket programa na primjer) ili instalirane upravljačke programe zanemariti i instalirati novije.

Autorovih ovih redaka ostao je potpuno iznenađen odsustvom upitnika i uskličnika u prikazu uređaja računala, iako posjeduje nekoliko godina staru TV karticu kojoj je pridružen posljednji izdani stabilni upravljački program napisan za XP sustav. Naravno, ako se koriste stariji upravljački programi, koji nisu namjenski pisani za '7 od 9', operativni sustav koristiti će DirctX 9 module i prozirnosti sučelja nema. Stariji API moduli zadržani su u sustavu glede kompatibilnosti unatrag kako bi se OS mogao koristiti na starijim računalima. Starije igre raditi će jednako dobro kao i prije, a novije, koje budu koristile novi API trebale bi ponuditi još vjerodostojniji ugođaj. Navedeno također znači da bi nanovo napisani upravljački programi za starije uređaje omogućili još poneku njihovu dodatnu funkcionalnost. Sve navedeno upućuje na to da PC sve više postaje multimedijsko računalo a sve manje uredsko računalo.

U projektiranju sustava Windows 7 Microsoft je ispitivao na što ukazuju trendovi industrijskog razvoja te na temelju toga odredio kojim tehnologijama treba posvetiti osobitu pažnju i prema njima (Windows 7 Reviewer’s Guide) to bi bilo:

Windows 7 operativni sustav raspoloživ je prema sljedećim edicijama:

Prve dvije edicije su specifične po prilagodbi za rad na ograničenim sklopovskim resursima, i nisu raspoložive u slobodnoj prodaji. Opisi koji slijede odnose se na 32 bit-na izdanja 'Beta' (build 7000), 'RC' (build 7100) i 'RTM' (build 7600) verzije ULTIMATE edicije operativnog sustava. Tamo gdje su razlike značajne naglašene su, a u odabranim prikazima razlike se mogu odmah prepoznati po 'Feedback' spojnici koju ima 'Beta' inačica gotovo u svakom prozoru u njegovom gornjem desnom uglu, koja vodi na 'Feedback' prozor u kojem je forma za slanje primjedbi i sugestija proizvođaču. Slike u ovim sadržajima koje nemaju navedenu spojnicu dobivene su iz prikaza koji pripadaju 'RC' verziji operativnog sustava koja nema 'Feedback' osobitost. Razlike od velikog značaja kod navedenih verzija u odnosu na 'RTM' (build 7600) verziju također će se posebno naznačiti.

Svemu prethodi 'Alpha' inačica operativnog sustava, ili neke druge programske potpore, koje je prvo uobličeno izdanje programske potpore pogodno za testiranja od strane odabranog tima ili skupa korisnika. Dakle, na neki način sugeriraju se određene zaokružene cjeline proizvoda u fazi razvoja programske potpore, u ovom slučaju operativnog sustava, te se uobičajeno tijekom razvoja programske potpore koriste nazivi za pojedine cjelovite radne verzije prema slijedećem redoslijedu: 'Alpha' => 'Beta' => 'RC' => 'RTM' => 'FINAL (RETAIL) - pakovanje u šarenoj kutiji za maloprodaju'. Osim 'šarene kutije' na kojoj je otisnut broj proizvoda koji se nalazi u kutiji, razlike između 'RTM' i 'Final' verzije nema. Svaka od cjelina može imati revizije tipa 'RC1', 'RC2' ili radne verzije pojedinih revizija kao 'build 7200', 'build 7300' i slično. Ovisno o mogućostima operativnog sustava finalni proizvod može se nuditi u različitim izvedbama nazvanih poput imena 'Starter, Basic ...', prema prethodnom popisu. Opisanom se mogu pridodati i posebna izdanja finalnog proizvoda kao 'OEM' i 'Enterprise', pri čemu se prvo odnosi na distribuciju koju se daje uz novo računalo i ova verzija prema licenčnim uvjetima ne smije se naknadno koristiti za drugo novo računalo (jednokratna licenca vezana uz računalo), a druga inačica odnosi se na pripravak pogodan za velike firme i u načelu omogućava lakšu instalaciju i održavanje od strane IT kadra firme putem mreže.

Logo, slika s tekstom Windows 7, spojnica je prema službenim stranicama ovog proizvoda. Sama instalacija vrlo je pojednostavljena i na narednim stranicama opisna je kao postupak instalacije OS na Virtual PC računalo. U osnovi nadalje opisani postupak ne razlikuje se u odnosu na instalaciju na fizičko računalo. U opisu je prikazana instalacija na DVA virtualna diska s po dvije particije na svakom, mada se u stvarnim uvjetima najčešće radi o uporabi jednog diska podijeljenog na više particija. Najgora moguća organizacija datotečnog sustava je uporaba jednog diska kao jedne jedine particije. Autor ovih redaka radije koristi dva manja brža diska jer se ostvaruju bolje radne performanse računalnog sustava, u nekim aspektima bolje od RAID polja, a kao pričuvu za pohranu radnih podataka najčešće koristi DVD-RW i DVD-RAM medije i vanjski disk, dok multimedijske sadržaje 'prži' na optičke medije za jednokratnu uporabu. Na virtualno računalo Windows 7 instalira se kao 'Vista' operativni sustav. Pošto je Virtual PC po 'ugrađenom sklopovlju' prilično star, aero efekta u njemu nema.


 Natrag
 Tražila
 Dalje

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <https://informatika.buzdo.com/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost