Natrag

5. UNIX OPERATIVNI SUSTAVI

 Početak  Dalje


Microsoft programska potpora u svojim raznim inačicama drži preko 50% tržišta. U taj obim ubrajaju se različite inačice operativnih sustava, internetskih pretraživača, uredske programske potpore, razvojnih alata i drugo. Ostatak tržišta čine operativni sustavi zasnovani na UNIX-u. Ime UNIX nastalo je skraćivanjem engleske složenice Uniplexed Information and Computing System, te transmutacijom slova CS u X, radi zvučnosti. Unix je prisutan na računalnim sustavima ili kao neka njegova inačica, ili kao operativni sustavi kojima je dobar dio 'preuzet' od Unix-a pa su nastale izvedenice kao:

  • Ultrix (DEC - Digital Equipment Corporation)
  • BSD unix (Berkeley Software Distribution - FreeBSD, OpenBSD)
  • SCO unix (SCO Group Inc.)
  • AIX (IBM - International Business Machines Corporation)
  • IRIX (SGI - Silicon Graphics Incorporated)
  • Solaris (Sun - Sun Microsystems)
  • Mac OS X (Macintosh - Apple Computer, Inc.)
  • Linux (RedHat, Mandrake, Knopix, SuSE, Debian, Ubuntu ...)
 Unix

Nastao je u AT&Bell laboratorijima u Americi 1970. godine, gdje je bila postavljena računalna mreža koja se opisuje kao predak današnje svjetske mreže računala. Često, Unix rješenja ističu se kao financijski povoljnija od Microsoft-ovih. Istina, Unix operativni sustavi i aplikacije mogu se dobiti i badava, ali bez podrške, bez dokumentacije, bez ispravaka (zakrpa) i svega ostaloga što se danas smatra standardom u industriji software-a. S druge strane, ako se dobro plati, na Unix platformi može se dobiti sve što se poželi. Dakle, cijena je relativan pojam. Unix je korisnicima prvi omogućio grafičko sučelje, što pak rado za sebe kaže Apple. Za Microsoft kažu da je od Apple-a 'posudio' ideju o grafičkom sučelju. Koliko je tko 'nevin' u cijeloj toj prići vjerno opisuje film 'Pirati silicijske doline' koji dobro ocrtava jedne i druge. Iako ga mnogi ljudi zamišljaju kao operativni sustav bez grafičkog sučelja, Unix je vrlo rano prešao s naredbenog retka (command prompt) na grafičko sučelje. Današnje najmoćnije grafičke radne stanice Silicon Graphics (SGI) koriste IRIX varijantu Unix-a. Uz IRIX postoji i mnogo drugih kao Solaris (Sun OS) te mnoge verzije Linux sustava. Često se greškom grafičko sučelje na Unix baziranim računalima nazivati 'Windows', ali radi o 'X Window' sučelju ili nekom od drugih komercijalnih grafičkih sučelja za Unix okruženje kao CDE.

X Window je sustav u kojem poslužitelj daje sliku korisniku na osnovu njegovih zahtijeva, tipa 'daj mi krug plave boje veličine 100 piksela' i poslužitelj ga isporuči korisniku na ekran. Naravno, rad u mreži i tipična client-server arhitektura. Tako su u začecima i radili mrežni sustavi (Mainframe) kada su strojni resursi bili fizički ogromni i procesorski resursi slabi u odnosu na današnje. S poslužiteljem se je komuniciralo preko Terminala - računala bez osobite 'pameti', koji je imao zadaću prikazati sliku koju mu šalje poslužitelj na osnovu zadanih komandi preko njegove tipkovnice. CDE (Common Desktop Environment) je grafičko okruženje dizajnirano za samostalne radne stanice s Unix operativnim sustavom. KDE (K Desktop Environment) ili GNOME (GNU Network Object Model Environment) je besplatno grafičko sučelje za samostalne Linux radne stanice, odnosno nije nužno umrežavanje kao za X Window. GNU je kratica koja se koristi za besplatni software i znači "Gnu's Not UNIX".

Svojom pojavom Unix je uveo neka svojstva koja su danas podrazumna: multitasking, multiprocesing, umrežavanje. Unix kao primjer višekorisničkog sustava ima sustav vlasništva, tako da s nekom datotekom može raspolagati samo sustav, njen kreator, grupa korisnika ili bilo koji korisnik u mreži s različitim pravima kao pravo čitanja, upisivanja ili izvršavanja i njihove kombinacije. Znaju to sada i Windows operativni sustavi ali ni blizu tako dobro. Unatoč svim svojim dobrim stranama UNIX ima i neke važne nedostatke. Na primjer, u usporedbi s Windows-ima UNIX baš i ne možemo nazvati user-friendly sustavom, odnosno sustavom za običnog korisnika. UNIX je uglavnom pisan za tehnički obrazovane korisnike pa je mnoge stvari potrebno učiniti 'ručno'. Potrebno je znati i velik broj naredbi za efikasnu uporabu sustava. Zbog velikog broja različitih vrsta UNIX-a neizbježni su problemi glede kompatibilnosti jer nisu sve naredbe iste kod svih vrsta sustava.

Na tržištu operativnih sustava za poslužitelje sve je mjerodavniji LINUX operativni sustav. Linux je besplatan UNIX-oidan operativni sustav čiji je razvoj krajem prošlog stoljeća (početak devedesetih godina) započeo gosp. Linus Torvalds, još kao student na na Helsinškom sveučilištu, pod prvotnim imenom Minix - Unix u malom. Do danas je razvijeno podosta verzija (distribucija) Linux-a od kojih su najpoznatije RedHat, Mandrake i Debian / GNU. Neke verzije Linux-a postale su komercijalne (na primjer RedHat) te se trenutno za potpuno besplatnu i solidno razvijanu verziju smatra Debian / GNU LINUX. Najčešće se koristi kao operativni sustav za poslužitelje od kojih je jedan ovaj na kojem su stranice što ih upravo čitate. Sva poglavlja nadalje vezana su upravo uz ovu verziju operativnog sustava LINUX. Značajka Debian distribucije je upravo u tome što je uključen popriličan broj ljudi u njezin razvoj, te su licenčna prava takva da je gotovo nemoguće da ga netko otkupi i proglasi komercijalnim proizvodom.

GNU licenčna prava jedna su od najboljih samozaštitnih prava definiranih u ovoj domeni. Sve što god se napravi od programske potpore uključujući i njen izvorni kod mora biti javno objavljeno, sve izmjene i dopune programske potpore i njenog izvornog koda pod GNU licencom moraju biti javno objavljene, a ako se nešto od navedenog uporabi u komercijalne svrhe, samom ugradnjom besplatne programske potpore mora postati javno dostupno, što se korporacijama tipa 'Microsoft' baš i ne sviđa. Neki dobar pravnik očito je napravio kvalitetan posao na zadovoljstvo GNU zajednice.

Linux je operativni sustav kojemu se najbrže povećava broj korisnika. Njegova kvaliteta, pouzdanost, fleksibilnost, velik broj razvijenih servisa, relativno manji hardverski zahtjevi, te niža ukupna cijena rješenja baziranog na Linuxu razlozi su da ga se kvalitetno i ekonomično primjeni za obavljanje najrazličitijih usluga koje se očekuju od poslužitelja u lokalnim mrežama. No nisu samo poslužitelji u pitanju. Sve je popularniji i kod kućnih računala i sve veći broj mobilnih uređaja zasnovan je na Linux operativnom sustavu. Iako je pingvin (zaštitni znak Linux-a) svoj mobilni put započeo prije par godina, sve ga češće nalazimo na različitim mobilnim uređajima.

 Linux

Dakle, Linux je klon Unix-a, što znači da su najbolja programska rješenja ostavljena, a ona problematična su riješena na novi, bolji način. Rezultat je moćan, brz i izuzetno stabilan operativni sustav. Mali pingvin na slici zaštitni je logo Linux operativnog sustava u cjelini, mada pojedine distribucije ovog sve popularnijeg operativnog sustava za logo koriste neke druge slike. Pingvin, koji je i maskota i logo Linux operativnog sustava dobio je i svoje ime - TUX (Torvalds UNIX), prema autoru, gosp. Linus Torvalds, koji je napisao prvu verziju jezgre Linux OS 1991. godine. U biti začeci Linux koncepta datiraju još od uratka gosp. Richarda Stallmana koji je još 1984. godine napravio prvu besplatnu implementaciju C kompajlera i pripadnih mu biblioteka, te editora i korisničke ljuske. Koga više zanima - GOOGLE :-).


 Natrag
 Tražila
 Dalje

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <https://informatika.buzdo.com/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost