7.9. C4ISR

Iako je danas informatička tehnologija u velikoj mjeri u svrhu ostvarivanja civilnih (potrošačkih) ciljeva, ne može se zanemariti njezin značaja i oružanim snagama pojedinih zemalja. U suštini razvojem oružanih snaga većina saznanja i usvojenih tehnologija prešlo bi u civilno područje, naravno uz čuvanje najnovijih dostignuća. Tako u svim oružanim snagama postoji zapovjedni sustav kao podsustav cjelokupnog borbenog ustroja. Zahtjevi pred zapovjedništvom oružanih snaga su sve veći, što smanjuje mogućnost donošenja optimalne odluke dosadašnjim metodama. Uvođenje zapovjednog informacijskog sustava znatno povećava mogućnost donošenja optimalne odluke.

Osnovna zadaća zapovjednog informacijskog sustava je da na osnovu prikupljenih podataka, komunikacijskim kanalima prenese podatke do računala, koja će sa specifičnom (vojnom) programskom potporom omogućiti da se na pokazivačima obrađeni podaci prikažu u formi koja zapovjedništvu omogućava procjenu situacije, donošenje odluke, izdavanje zapovijedi i nadzor njihovog izvršavanja. Sustav se može općeniti klasificirati prema slijedećim načelima:

• Podjela po hijerarhiji:
  • Strategijski (uporaba balističkih projektila, nosača zrakoplova, podmornica ...)
  • Operativi (zapovjedna mjesta skupine borbenih jedinica i njihovo raspoređivanje)
  • Taktički (osnovne borbene jedinice i njihova uporaba)
• Podjela po platformi djelovanja:
  • Kopneni
  • Brodski
  • Podmornički
  • Zrakoplovni
• Podjela po sadržaju informacija:
  • C2 (command & control)
  • C3 (command, control & communication)
  • C4 (command, control, communication & computers )
  • C4ISR (command, control, communications, computers, intelligence, surveillance & reconnaissance)

Osim navedene podijele po sadržaju, tijekom razvoja borbenog ustroja koristili su se još pojedini, ali se trenutno najčešće spominje C4ISR, koji djeluje na načelima koje prikazuje slika 7.9.1a. Prijenosno računalo na slici 7.9.1b nalikuje na neki kućni komplet, ali mi operativni sustav i programska potpora nisu ni blizu toga, ako se izuzmu 'igračke' osobitosti.

Slika* 7.9.1 Osnove načela rada C4 sustava. ( + / - )

Na osnovu obavještajnih podataka, nadgledanja i izviđanja, u funkciji ranog upozoravanja, mogu se donijeti pravovremene i pravovaljane odluke. Složenost cijelog sustava najbolje ilustrira prikazani broj različitih sredstava na slici 7.9.1a uporabljenih u tu svrhu, iako ih u suštini ima daleko više. Načelo rada komunikacijskog sustava zasnovano je na TDMA (Time Division Multiple Access) tehnologiji, kojoj je osnovno obilježje prijenos digitalnog signala kroz medij (komunikacijski kanal) na način da svaki korisnik ima svoj vremenski 'odsječak' u kojem je povezan s ostalim učesnicima u grupi unutar istog visoko-frekventnog raspona. Koristi se isti komunikacijski kanal a interesne grupe učesnika ne smetaju jedna drugoj, jer svaka koristi različite kratke vremenske odsječke za komunikaciju. Tijekom svakog vremenskog odsječaka prenosi se jedan dio signala, koji se u odredištu pri prijemu svih dijelova 'sastavlja' u izvorni signal. Obrnuto je pri predaji, signal se podijeli u male dijelove koji se šalju kad dođe vrijeme za njihovo slanje - vremenski multipleks. Vrijeme čekanja između dva prava pristupa u TDMA ciklusu toliko je malo tako da ovu vremensku razdiobu komuniciranja krajnji korisnik uopće ne primjećuje. Crveni prsten na slici simbolizira cjelokupnu komunikacijsku mrežu izvedenu prema žičnim i bežičnim načelima. Navedenu tehnologiju koriste i današnji 'mobiteli', korisniku se dodjeljuje jedinstveni vremenski interval unutar komunikacijskog kanala. Naravno, gotovo sve je bežična komunikacija što definira stroge zahtjeve po sigurnosti i otpornosti sustava na smetnje i ometanje.

Sustavi C4ISR zasnovani su na zrakoplovima (razne verzije AWACS-a) ili geostacionarnim satelitima. Mada ni tu ne treba praviti veliku razliku, jer bespilotna letjelica 'RQ-1 Predator' ili slična ima antenu preko koje komunicira s geostacionarnim satelitom i tako šalje svoje podatke u TDMA ciklus ili preko njega dobiva naloge. Zrakoplov za nadziranje i praćenje zemaljskih ciljeva (kao E-8 JSTARS) više sliči na veliki putnički avion, a ne na nekakvo borbeno sredstvo. Stari 'U-2 Dragon Lady', poznat po izvidničkim zadacima nad negdašnjim SSSR-om kad je jednom prilikom srušen, doživio je bezbroj revizija te se i dalje koristi kao špijunski-izvidnički zrakoplov. Bespilotna letjelica 'RQ-1 Predator' to u nekim segmentima mnogo bolje radi. Nove tehnologije čine čuda. Radarski odraz zrakoplova 'F-117 Nighthawk' toliko je mali da sliči na pticu, jer je u osnovi napravljen od karbonskih vlakana i premazan posebnim bojama koje apsorbiraju radarske elektromagnetske 'zrake'. Bespilotne letjelice, vozila bez posade i roboti uzimaju sve veći udio u borbenim sustavima, a njihov razvoj ide u smislu što samostalnijeg djelovanja. Satelitski sustavi osim navedenog služi za GPS sustav globalne navigacije i protiv elektroničko ometanje.

Naravno, sustav prikazan na slici ne može imati, niti joj treba, mala državica kao Hrvatska. Prikazani sustav je prema načelima DoD - USA (Department of Defense) i razvijen je prema JTA strukturi (Joint Technical Architecture). JTA definira minimalan set elemenata i standarda važnih za uzajamnu operativnost. JTA specificira set od primarno komercijalnih specifikacija, standarda i smjernica u obradi informacija, prijenosa informacija, oblikovanju poruke, formatu poruke, korisničkog sučelja i sigurnosti. Svi standardi i smjernice u JTA moraju biti stabilni, tehnički dozrjeli, i javno dostupni. Od toga dio koji ide na vojnu uporabu i nije dostupan javnosti iznosi oko 15%. Jezgra JTA opisuje način primjene informatičke tehnologije uz osnovne standarde i opremu, standarde procesuiranja informacija (POSIX, SQL), Standarde prijenosa podataka (TCP / IP, HTTP), model funkcioniranja sustava, modele simulacije, sučelje prema korisniku i sigurnosne standarde (SSL). Elemente u C4 sustavu, koji se oslanjaju na JTA jezgru, prikazuje naredna slika.

Slika 7.9.2 Arhitektura C4 sustava.

Arhitektura C4ISR okosnice mora osigurati vezu sa svakim organizacijskim operativnim sustavom. Tri su osnovna aspekta promatranja kako funkcionira ova arhitektura: operativan (Operational Architecture - OA), sistemski (Systems Architecture - SA) i tehnički (Technical Architecture - TA). U posljednjem navedenom prepoznati će se svi dosad nabrajani mrežni i računalni uređaji i protokoli, od modema do IPv6. Ova globalna mreža za razmjenu informacija (Global Information Grid - GIG) po arhitekturi je razvijena da pruži 'end-to-end' protok informacija sa samim 'ratnikom' na terenu u konačnici. Transportni informacijski sustav mora imati sposobnost koja uključuje sigurno mrežno okružje, dopuštajući DoD korisnicima pristup, razmjenu, korištenje podatka i njihovu primjenu, bez obzira na lokaciju, a sve podržava snažna središnja mrežna informacijska infrastruktura. Naravno da su uporabljeni najučinkovitiji sigurnosni mehanizmi u ovom procesu korištenja informacija.

Okosnica GIG je moćno super-računalo, cluster takvih računala, odnosno mreža cluster-a (GRID) koji u općem smislu tvore super-računalo. Strateški je važno za svaku državu, pa tako i našu, da ima jedan takav sustav, koji će se osim u vojne svrhe, koristiti u znanstvene svrhe, gospodarske svrhe ili naprosto, pored ostalih zadaća, 'nositi' budući web pretraživač s podrškom za hrvatski jezik. Ono što je prije dvadeset godina bio internet, a prije deset godina web, to je danas GRID, mogućnost izrade super-računala od mnoštva umreženih i ujedinjenih 'običnih' računala ili cluster-a računala, za tu svrhu predviđenim tehnologijama, sa ciljem dobivanja vrlo velike računalne moći. Dakle, cluster je u osnovi skup računala s kojima se upravlja centralizirano i unificirano i koji djeluje i prepoznaje se kao jedan entitet, a grid je skup tehnologija koji omogućava ZAJEDNIČKO DJELOVANJE entiteta istih i različitih osobitosti ali ne i upravljanje s njima. U SRCE-u (Sveučilišni Računski CEntar) postoji GRID mreža, cluster računala nazvan 'Isabella' i nekoliko manjih cluster-a koji su aktivno uključeni u europske projekte ALICE i Euro DataGRID. DataGrid inicijativu pokrenuo je CERN - Europska organizacija za nuklearna istraživanja iz Ženeve (Švicarska) sa ciljem osnivanja velike mreže cluster-a koja bi mogla međusobno razmjenjivati, pohranjivati i procesirati (raspodijeljeno procesiranje), velike količine podataka u okvirima istog znanstvenog eksperimenta i računalne aplikacije.

SAŽETAK:

Bez obzira na osobitosti vojne industrije, automobilske industrije i drugih specifičnih djelatnosti, područje primjene računala u općoj informatici vrlo je složeno i raznoliko. Za efikasno korištenje računala nužno je njegovo povezivanje u mrežni sustav. Ali povezanost u mrežni sustav donosi dodatne nevolje, omogućava zlonamjerne 'upade' na korisnikov sustav, krađu podataka, njihovo oštećenje i tko zna što sve ne. Najgora moguća situacija za korisnika je da njegovo računalo služi kako 'kukavičje jaje' za zloćudni program koji će se aktivirati na određeni dan da na primjer zaguši promet jedne banke, a da sam korisnik o tome ništa ne zna. Edukacija krajnjeg korisnika svakim danom je sve veći imperativ. Velika mreža računala omogućava lako 'OTICANJE' podataka što zahtijeva ZAŠTITU PODATAKA osobito na prijenosnim putovima i uređajima.

Dakle, u sve složenijim procesima obrade podataka i primjene dobivenih rezultata, računalo je od fundamentalnog značaja za cijelo društvo u cjelini. No ne postoji niti jedna vrsta tehnike koja traži toliko TRUDA i NAPORA u procesu primjene kao računalo, a ne mogu se zanemariti i ne baš mala novčana sredstva. Stoga je i razumljiv mukotrpan put uvođenja informatičkih znanja i tehnologija u školstvo, gospodarstvo i ostale segmente društva, pa ako se baš priča o informatičkom društvu - u kuću korisnika.

Moderniji sustavi od prikazanog sigurno neće koristiti TDMA komunikacijsku tehnologiju nego neku modernije, koja će omogućiti veću propusnost, raznovrsnije usluge i veću sigurnost. No, organizaciona shema neće se bitno promijeniti u odnosu na sliku 7.9.1.