Datotečni sustav; home, usr, var

Mjesto gdje se čuvaju svi podaci korisnika, njegov poštanski sandučić (ako ne koristi Outlook, GMail ili slično), osobne web stranice i drugo što je sam kreirao. Ono što se inicijalno pridruži korisniku prikazano je na slici 5.1.2c u njegovom imeniku [/home/KORISNIČKO_IME]. Ako se želi pogledati tko od KORISNIKA (ne posjetitelja) trenutno koristi sustav, u tu svrhu služi komanda ' finger ':

 drago@mak:~$ finger
 Login     Name            Tty      Idle  Login Time   Office     Office Phone
 drago     Drago Radic     pts/0          Jun 20 07:31 (iskon36-198.duo.carnet.hr)
 drago     Drago Radic     pts/2          Jun 20 10:19 (iskon36-198.duo.carnet.hr)
 eni       Eni Generalic   pts/1      43  Jun 20 09:36 (161.53.32.32)
 drago@mak:~$

Komande nema u [/bin] imeniku, jer ne spada u osnovne komande za rad na sustavu, već je to dio instalacije neke distribucije ili je treba naknadno instalirati. Takva programska potpora instalira se u imenik [/usr/bin]. Da bi korisnik kreirao osobne web-stranice mora u svom imeniku napraviti imenik [public_html], koji se automatski ne kreira. Dakle, mora postojati imenik [/home/KORISNIČKO_IME/public_html] u kojem će se nalaziti početna datoteka njegovih web-stranica index.html, index.php ili neka druga kako je definirano za imena početne stranice koju web-poslužitelj zna automatski prepoznati. No to nije dovoljno; moraju se postaviti na imenik [/home/KORISNIČKO_IME] prava ' drwxr-xr-x ' koja moraju biti postavljena i na imenik [public_html] i njegove sadržaje. Prava izvršavanja ' x ' postavljaju je radi mogućih izvršavanja skripta. Tada se može pristupiti korisnikovim osobnim stranicama preko adrese prema obrascu:

      https://www.DOMENA.TIP/-KORISNIČKO_IME/

Nije na odmet još jednom pripomenuti da korisnik 'drago' nije isto kao korisnik 'Drago'; Linux razlikuje velika i mala slova. Dio popisa u [/home] imeniku prikazan je nadalje. Prva tri imenika su obični imenici (ne pripadaju korisniku) koje administrator koristi za svoje potrebe i imaju znak ' _ ' kako bi bili prvi na popisu da lakše do njih dođe. Smješteni su tu jer je particija-imenik [/home] prilično slobodan. Administrator tu drži, između ostalog, razne verzije konfiguracijskih datoteka iz imenika [/etc].

 mak:/home# ls -alh | more
 total 1.7M
 drwxr-xr-x 390 root     staff    8.0K Jun 18 10:24 .
 drwxr-xr-x  22 root     root     1.0K Jun 20 12:26 ..
 drwx------   2 root     root     4.0K Jun 18  2004 _admin
 drwx------   2 root     root     4.0K Oct 20  2006 _backup
 drwx------   2 root     root     4.0K Jun 20 03:14 _script
     :
 drwx------   3 danci    stud     4.0K Apr  7  2009 danci
 drwx------   2 dodo     carnet   4.0K May 13  2005 dodo
 drwxr-xr-x  13 drago    inst     4.0K Mar 22 08:52 drago
 drwx------   2 duje     stud     4.0K Nov 20  2009 duje
 drwx------   3 edita    inst     4.0K Apr  8  2009 edita
 drwxr-xr-x   5 franko   inst     4.0K Jul 27 23:25 franko
 drwx------   6 nives    surad    4.0K Apr  5  2009 nives
     :
 mak:/home#

Korisnici uzeti za primjer pripadaju različitim grupama, a dvojca iz primjera omogućavaju gledanje osobnih web-stranica (koji?). Ako dva korisnika imaju isto Ime i Prezime može doći do greške u prijemu elektroničke pošte ako se prima po obrascu 'Ime.Prezime@domena.tip' (pošta ide prvome u popisu) te prilikom kreiranja novog korisničkog_računa treba pregledati postojeće stanje da bi se moglo pronaći prihvatljivo rješenje. Navedeni problem zaobilazi se ako se elektronička pošta prima po obrascu 'korisničko_ime@domena.tip', ali i prethodno navedena solucija mora biti raspoloživa, naravno usklađena sa postojećim stanjem. Na sustavu nije moguće kreirati dva korisnika s istim korisničkim_imenom. Uobičajeni sadržaj imenika korisnika prikazan je u narednom popisu.

 mak:/home/drago# ls -alh
 total 46K
 drwxr-xr-x   5 drago inst  4.0K Jul 16 15:15 .
 drwxr-xr-x 391 root  staff 8.0K Jun 26 15:48 ..
 -rw-------   1 drago inst     0 Jul  9  1999 .addressbook
 -rw-------   1 drago inst   145 Jan  3  2007 .bash_history
 -rw-r--r--   1 drago inst   567 Jul  9  1999 .bash_profile
 -rw-r--r--   1 drago inst    90 Jul  9  1999 .bashrc
 -rw-r--r--   1 drago inst  1.2K Jul  9  1999 .cshrc
 -rw-r--r--   1 drago inst    37 Feb 10  2006 .forward
 -rw-r--r--   1 drago inst  2.3K Jul  9  1999 .login
 -rw-r--r--   1 drago inst    51 Aug 23  2004 .mailboxlist
 -rw-------   1 drago inst   17K Sep 21  2005 .pinerc
 -rw-r--r--   1 drago inst   602 Jul  9  1999 .profile
 drwx------   2 drago inst  4.0K Jul 16 07:24 Mail
 drwx------   2 drago inst  4.0K Sep 21  2005 mail
 -rw-------   1 drago inst   555 Jul 16 15:02 mbox
 drwxr-xr-x  11 drago inst  4.0K Jan  9  2007 public_html
 lrwxrwxrwx   1 drago inst     8 Jun 10  2005 web -> /var/www
 mak:/home/drago#

Već je navedeno da Linux razlikuje velika i mala slova te korisničko ime 'Drago' nije isto što i korisničko ime 'drago'. Za ime domene i tip domene nije u osnovi važno jer web-poslužitelji i DNS poslužitelji to prevedu uglavnom u mala slova.

Sadrži programsku potporu i biblioteke i sve drugo što nije od nužnog značaja za pokretanje sustava i osiguranje nužnog okruženja za rad korisnika i administratora. Sadržaj ovog imenika prvenstveno su podimenici kako prikazuje naredni popis. Treba zapaziti podimenike [bin], [lib] i [sbin] što u potpunosti ekvivalent strukturi datotečnog sustava. Pošto je ovo ujedno i particija ima svoj superblock i imenik [lost+found]. Svi sadržaji u ovom dijelu dio su distribucije koja se isporučuje na već prije spomenutih 8 DVD-a.

 voda:/usr# ls -alh | more
 total 52K
 drwxr-xr-x 11 root root  4.0K 2010-07-31 22:17 .
 drwxr-xr-x 21 root root  4.0K 2010-04-18 11:44 ..
 drwxr-xr-x  2 root root   12K 2010-07-31 22:17 bin
 drwxr-xr-x  2 root root  4.0K 2010-04-18 11:42 games
 drwxr-xr-x  3 root root  4.0K 2010-07-31 22:17 include
 drwxr-xr-x 32 root root  4.0K 2010-07-31 22:17 lib
 drwxrwsr-x 10 root staff 4.0K 2010-04-18 11:42 local
 drwxr-xr-x  2 root root  4.0K 2010-07-31 22:17 sbin
 drwxr-xr-x 58 root root  4.0K 2010-07-31 22:17 share
 drwxrwsr-x  2 root src   4.0K 2010-01-25 04:41 src
 drwxr-xr-x  2 root root  4.0K 2010-07-31 22:17 X11R6
 voda:/usr#

U ovom imeniku je podimenik [local] koji također sadrži svoje podimenike [bin], [lib] i [sbin]. Ovaj skup podataka obično se odnosi na programsku potporu van distribucije, od nekog drugog izvora, a izmaknuti su u zaseban imenik da se ne bi eventualne nove verzije datoteka u distribuciji miješale s ovima prilikom nadogradnje sustava, jer će neke od ovdje instaliranih datoteka imati isto ime kao datoteke u distribuciji. Ako su ovi programi u imeniku [/usr/local] od velikog značaja za korisnika dobro je ovaj dio u planiranju raspodjele logičkih diskova, proglasiti kao zasebnu particiju sa zasebnim datotečnim sustavom radi lakšeg održavanja.

 voda:/usr/local]# ls -alh
 total 40K
 drwxrwsr-x 10 root staff 4.0K 2010-04-18 11:42 .
 drwxr-xr-x 11 root root  4.0K 2010-07-31 22:17 ..
 drwxrwsr-x  2 root staff 4.0K 2010-04-18 11:42 bin
 drwxrwsr-x  2 root staff 4.0K 2010-04-18 11:42 etc
 drwxrwsr-x  2 root staff 4.0K 2010-04-18 11:42 games
 drwxrwsr-x  2 root staff 4.0K 2010-04-18 11:42 include
 drwxrwsr-x  2 root staff 4.0K 2010-04-18 11:42 lib
 lrwxrwxrwx  1 root staff    9 2010-04-18 11:42 man -> share/man
 drwxrwsr-x  2 root staff 4.0K 2010-04-18 11:42 sbin
 drwxrwsr-x  3 root staff 4.0K 2010-04-18 11:42 share
 drwxrwsr-x  2 root staff 4.0K 2010-04-18 11:42 src
 voda:/usr/local]#

Upravo zbog ove dodatne programske potpore [/usr] može postati najveći 'potrošač' diskovnog prostora na sustavu. Korisni je pogledati pred konfiguraciju novog poslužitelja konfiguraciju nekog već postojećeg poslužitelja sa sličnim sadržajima, kako bi se odmah pri instalaciji novog poslužitelja ravnomjernije raspodijelili raspoloživi resursi.

Izvršive datoteke distribucije koje nisu nužne za osnovnu funkcionalnost rada sustava i uporabe od strane korisnika i administratora. U narednom primjeru prikazan je dio sadržaja koji se odnosi na tri različita uređivača (editora) datoteka.

 voda:/usr/bin]# ls -alh |  more
 total 18M
 drwxr-xr-x  2 root root     12K 2010-07-31 22:17 .
 drwxr-xr-x 11 root root    4.0K 2010-07-31 22:17 ..
     :
 -rwxr-xr-x  1 root root    107K 2010-05-12 22:25 apt-get
     :
 lrwxrwxrwx  1 root root      22 2010-04-18 11:43 pico -> /etc/alternatives/pico
     :
 lrwxrwxrwx  1 root root      24 2010-04-18 11:55 rename -> /etc/alternatives/rename
     :
 lrwxrwxrwx  1 root root      20 2010-04-18 11:43 vi -> /etc/alternatives/vi
 lrwxrwxrwx  1 root root      22 2010-04-18 11:43 view -> /etc/alternatives/view
 lrwxrwxrwx  1 root root      21 2010-04-18 11:43 vim -> /etc/alternatives/vim
     :
 -rwxr-xr-x  1 root root     22K 2008-04-04 16:22 whoami
     :
 voda:/usr/bin]#

Statičke i dinamičke datoteke koje rabe sadržaji u imeniku [/usr/bin] i [usr/sbin]. Navedeni primjer nadalje samo je ilustracija postojanja navedenih sadržaja u ovom imeniku. U imeniku [apt] nalaze se biblioteke za sve module koje rabi istoimena programska potpora.

 voda:/usr/lib# ls -alh | more
 total 22M
 drwxr-xr-x 32 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 .
 drwxr-xr-x 11 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 ..
 drwxr-xr-x  3 root root 4.0K 2010-04-18 11:42 apt
 drwxr-xr-x  3 root root 4.0K 2010-04-18 11:52 dpkg
     :
 -rw-r--r--  1 root root  14K 2008-06-20 18:54 libsupp.a
 lrwxrwxrwx  1 root root   18 2010-04-18 11:42 libtasn1.so.3 -> libtasn1.so.3.0.15
 -rw-r--r--  1 root root  59K 2008-04-26 11:04 libtasn1.so.3.0.15
     :
 drwxr-xr-x  2 root root 4.0K 2009-07-30 20:48 X11
 voda:/usr/lib#

Sadrži programsku potporu koja omogućava dodatne servise van obveznih, kao amavis, freeradius, slapd (LDAP) i druge, koje u osnovi održava administrator, i koji nisu na izravnoj usluzi korisniku ali mu pomažu da mu osnovni servisi bolje rade (čišćenje virusa i spam-a iz pošte i slično).

 voda:/usr/sbin]# ls -alh | more
 total 3.7M
 drwxr-xr-x  2 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 .
 drwxr-xr-x 11 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 ..
 -rwxr-xr-x  1 root root  63K 2009-01-24 13:31 accessdb
 -rwxr-xr-x  1 root root  19K 2009-12-16 12:17 acpid
 lrwxrwxrwx  1 root root    7 2010-04-18 11:42 addgroup -> adduser
 -rwxr-xr-x  1 root root  693 2008-06-27 15:54 add-shell
 -rwxr-xr-x  1 root root  34K 2008-08-10 23:35 adduser
 -rwxr-xr-x  1 root root  43K 2008-11-16 17:54 arp
 -rwxr-xr-x  1 root root  30K 2008-07-27 14:53 arpd
     :
 -rwxr-xr-x  1 root root 229K 2009-04-06 freeradius
	  :
 -rwxr-xr-x  9 root root 1.1M 2010-07-24 10:48 slapcat
 -rwxr-xr-x  9 root root 1.1M 2010-07-24 10:48 slapd
     :
 lrwxrwxrwx  1 root root   33 2010-04-18 11:43 traceroute -> /etc/alternatives/traceroute.sbin
     :
 -rwxr-xr-x  1 root root  64K 2009-11-14 15:41 useradd
 -rwxr-xr-x  1 root root  40K 2009-11-14 15:41 userdel
 -rwxr-xr-x  1 root root  63K 2009-11-14 15:41 usermod
     :
 -rwxr-xr-x  1 root root  38K 2010-06-06 02:24 zic
 voda:/usr/sbin]#

Ovaj imenik ima višestruku namjenu od čega je najosnovnije:

Informacije potrebne procesima za njihovo odvijanje [/var/run/.....].
Skladište trenutnih postavki procesa i servisa [/var/cache/.....].
Skladište neisporučenih podataka od nezavršenih procesa (pisač ...) [/var/spool/.....].
Skladište nepročitane ili neisporučene pošte [/var/mail/.....].
Web-sadržaji sjedišta [/var/www/.....].
Zapisi o korištenju resursa sustava (memorija, diskovi, procesor ...) [/var/lock/.....].
Zapisi o zbivanjima na sustavu [/var/log/.....].
Privremene datoteke koje se moraju sačuvati tijekom restarta [/var/tmp/.....].

Već iz navedenog može se zaključiti da će ova particija zahtijevati prilično veliki postotak od ukupnog raspoloživog prostora diska. Još ako je promet svih vrsta prema sjedištu velik i broj aljkavih korisnika popriličan (oni koji su tražili korisnički račun jer ih to pripada, a poštu uopće ne čitaju), sadržaji na ovoj particiji zaista mogu količinski narasti. Zbog toga se može u vremenske poslove (cron jobs) postaviti automatsko brisanje uskladištene pošte starije od ' X ' dana, a zapisi o zbivanjima na sustavu periodički se moraju kopirati u novu datoteku te komprimirati na način da novi zapisi brišu starije prema zadanom kriteriju - ROTACIJA LOGOVA. Primjer čuvanja osam posljednjih zapisa u syslog datoteci u kojoj se prate sva zbivanja na sustavu jednog poslužitelja prikazan je na narednoj slici.

 mak:/var/log# ls -alh
 total 64M
 drwxr-xr-x 13 root    root     4.0K Jun 20 07:35 .
 drwxr-xr-x 15 root    root     4.0K Jun 20 12:39 ..
     :
 drwxr-xr-x  2 root    root     4.0K Jun 15 07:35 apache2
     :
 -rw-r-----  1 root    adm      2.1M Jun 20 16:46 syslog
 -rw-r-----  1 root    adm      4.7M Jun 20 07:35 syslog.0
 -rw-r-----  1 root    adm      599K Jun 19 07:35 syslog.1.gz
 -rw-r-----  1 root    adm      594K Jun 18 07:35 syslog.2.gz
 -rw-r-----  1 root    adm      574K Jun 17 07:35 syslog.3.gz
 -rw-r-----  1 root    adm      475K Jun 16 07:35 syslog.4.gz
 -rw-r-----  1 root    adm      468K Jun 15 07:35 syslog.5.gz
 -rw-r-----  1 root    adm      526K Jun 14 07:35 syslog.6.gz
     :
 mak:/var/log#

Pregled syslog datoteke moguće je izvesti s komandama ' cat ' i ' less ' :

 mak:/var/log# cat syslog | more   (pregled datoteke prozor po prozor)
 mak:/var/log# less syslog         (proširena komanda 'more', koja se prekida nalogom 'q')

APACHE web-servis, glede svojih zahtjevnih i osobitih potreba svoje zapise čuva u zasebnom imeniku kako pokazuje naredni popis. Korisno je usporediti veličini njegovih zapisa s prethodnim primjerom da se dobije slika o korištenju ovog servisa na poslužitelju koji je uzet i u prethodnom primjeru.

 mak:/var/log#
 mak:/var/log# cd apache2
 mak:/var/log/apache2# ls -alh
 total 325M
 drwxr-xr-x  2 root root 4.0K Jun 15 07:35 .
 drwxr-xr-x 13 root root 4.0K Jun 20 07:35 ..
 -rw-r-----  1 root adm  136M Jun 20 16:51 access.log
 -rw-r-----  1 root adm  126M Jun 15 07:35 access.log.1
 -rw-r-----  1 root adm  8.7M Jun  9 11:00 access.log.2.gz
     :
 -rw-r-----  1 root adm  8.0M Jun 20 16:50 error.log
 -rw-r-----  1 root adm  4.4M Jun 15 07:35 error.log.1
 -rw-r-----  1 root adm  174K Jun  9 11:00 error.log.2.gz
     :
 mak:/var/log/apache2#

Napad ogromnom količinom zaražene pošte s velikim datotekama može vrlo brzo zapuniti ovu particiju. Pažljiv administrator sustava napraviti će skriptu koja će svaki sat ispitati zapunjenost diskovnog sustava te u slučaju ustanovljenih anomalija poslati mu o tome elektroničku poruku. U slučaju potrebe mogu se dinamički pratiti zapisi tako da se prati kraj log datoteke kako se nova zbivanja bilježe pomoću komande ' tail ' kako pokazuje naredni primjer.

Primjer IV

Dinamičko praćenje zapisa 'log' datoteke na jednom poslužitelju pomoću komande ' tail '.

 mak:/var/log# tail -f syslog
 Jun 20 16:53:17 mak postfix/smtpd[23898]: disconnect from static- .......
 Jun 20 16:53:17 mak check[23758]: [ 2] [bootup] Logging initiated ....... 
 Jun 20 16:53:20 mak check[23758]: [ 3] mail 1 is known spam. 
 Jun 20 16:53:20 mak amavis[23758]: (23758-08) Blocked SPAM, [70.19.118.103] ....
 Jun 20 16:53:20 mak postfix/smtp[23907]: ABBA6129486: to=<fi ....... BOUNCE)
 Jun 20 16:53:20 mak postfix/qmgr[14543]: ABBA6129486: removed
     :
 mak:/var/log#

Prekid izvršavanja komande je s kombinacijom tipki <CTRL> + <C>.

Zapisi u log datotekama temelj su za obavljanje uspješne FORENZIKE u slučaju 'napada' na sustav, ili naprosto ako se želi pratiti ponašanje nekog servisa. Treba biti svjestan činjenice da će 'napadač' prvo što napravi pokušati izbrisati ove datoteke da prikrije svoje tragove. Što su podaci važniji BACKUP podataka, među kojima su i ovi zapisi, raditi će se učestalije.

Svaki datotečni sustav ima ovaj imenik koji nastaje u momentu kreiranja datotečnog sustava. Uobičajeno je prazan. Ali ako iz nekog razloga dođe do pada sustava i sustav postaje nestabilan, pokreće se komanda ' fsck ' (filesystem check) koja se u biti pokreće i prilikom uključivanja računala i ako se pronađe bilo kakva datoteka koja nema imena, smješta se u ovaj imenik. Administrator odlučuje što će s njom, pokušati je 'popraviti' i vratiti korisniku ili naprosto sve izbrisati. Ovu komandu nije preporučljivo uporabiti dok je sustav ispravan i aktivan. Kako se ovaj imenik kreira na datotečnom sustavu, a svaka kreirana particija je zasebni datotečni sustav, to znači da će se izraditi u svakoj od njih a ne u svakom od imenika montiranih za korijen datotečnog sustava.

 voda:/lost+found# ls -alh
 total 20K
 drwx------  2 root root  16K 2010-04-18 11:41 .
 drwxr-xr-x 21 root root 4.0K 2010-04-18 11:44 ..
 voda:/lost+found#

SAŽETAK:

Bilo što da korisniku treba, a nije ovdje navedeno, može se pronaći ili izvršiti na sustavu komandom s opcijama koje usmjeravaju rad komande - ' KR opcija '. Da bi se komanda uspješno koristila korisno ju je ulančati ( | ) s komandom za izdvajanje rezultata po nekoj osobitosti - ' grep OSOBITOST '. Komandi i uputa ima puno. Ako se koristi grafičko sučelje 'život' je znatno jednostavniji.

Zašto toliko detaljna (ili nedovoljno detaljna?) priča o Linux operativno sustavu i njegovim komandama? Iz vrlo jednostavnog razloga što se gotovo sva kvalitetna podešavanja sustava mogu izvesti samo u konzoli ili terminal-emulatoru uporabom nekog editora i promjenom konfiguracijskih postavki nekog servisa koji se potom zaustavi i ponovo pokrene da bi se nove unesene postavke prihvatile. Grafička sučelja su sve bogatija i funkcionalnija, ali ne mogu nadomjestiti moćnu komandnu liniju glede podešavanja sustava. Gašenja računala u osnovi nema. Glede održavanja sustava u skladu sa spomenutim podrazumno je da korisnik zna koristiti komandnu liniju barem u osnovi dok ostalo ne nauči iz raspoloživih mu izvora. Klikanje je svojstveno 'prozorima'.

Detaljnijih opisa pojedinih komandi u ovom štivu nema, jer je u tu svrhu raspoloživa obimna dokumentacija i Internet sadržaji. Osim toga točkice na ikoni u uglu ilustriraju da je sve navedeno samo vrh 'Linux sante' te da se treba pomučiti za pregledati je. Svrha ovog štiva je da korisniku početniku 'oslika' sa čime će se susresti u većem ili manjem obimu, ovisno o tome koliko se voli 'igrati'. Jezgra sustava definitivno objedinjuje funkcionalnost cijele do sada tek malo opisane priče. Učitava se pri pokretanju sustava i omogućava upravljanje cijelim sustavom. Zbog svoje važnosti obraditi će se i jednom od narednih poglavlja.

Za kraj par malih opaski: izvršavanje svake komande može se prekinuti kombinacijom tipki <Ctrl> + <C>; odjava iz školjke moguća je i s <Ctrl> + <D>; tipkovničke prečice za kopiranje i preuzimanje označenih sadržaja su <Ctrl> + <Ins> i <Shift> + <Ins>; <Q> omogućava izlaz iz prikaza pojedinih komandi (kao ' less ') ili stranica pomoći; RESET računala a ne odjava sa sustava je s <Ctrl> + <Alt> + <Del>. Dakle, malo drugačije od Windows OS.

Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}; https://informatika.buzdo.com/datoteka.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost