5.1.4. Osnovne komande operativnog sustava

Prema već navedenom, korisniku koji ima korisnički račun omogućava se prijava na sustav. Ako koristi konzolu ili terminal-emulator za administraciju sustava, putem ponuđene mu radne školjke (shell) - KOMANDNOG INTERPRETERA, podrazumno BASH, omogućava mu se da zadaje komande sustavu. Općenito komanda je PROCES koji se ima izvršiti i koji naloge za izvršavanje prima preko ulaza i daje rezultat na jedan od izlaza, prema narednoj slici.

	0 - standardni ulaz (stdin)    1 - standardni izlaz (stdout)    2 - standardna greška (stderr)
Slika 5.1.9 Proces i njegovi osnovni ulazno / izlazne osobitosti.

Uobičajeni standardni ulaz je tipkovnica, odnosno upisana ključna riječ s opcijama i argumentima. Po pritisku tipke <Enter> školjka omogućava procesu da preuzme nalog, izvrši njegovu obradu i ako je sve proteklo očekivano rezultat proces prosljeđuje na standardni izlaz, a ako nije prosljeđuje ga na standardnu grešku. Temeljem ovakvog poimanja djelovanja procesa lako se može zaključiti da jedan od izlaza može biti ulaz u drugi proces te izlaz iz njega ulaz u naredni - ULANČAVANJE.

Bilo kako bilo, komandi ima mnogo, više ili manje složenih i s više ili manje opcija. Svega toga ima prilično i neophodno je neprekidno konsultirati stranice pomoći ili literaturu. Izvršavanje neke komande je proces, koji kad dođe na red za odrađivanje, očekuje prihvat podataka na ulazu (stdin) - read operacija, bilo od tipkovnice ili sadržaja neke datoteke ili izlaza iz nekog drugog procesa, a kao rezultat ima ispravno obrađene podatke na izlazu (stdout) - write operacija, ili poruku o grešci ako je obrada neispravna ili prekinuta (stderr) - error poruka. Sve aktivnosti procesa bilježe se u pripadnim mu datotekama za praćenje rada, tzv. LOG datoteke, [/var/log] imenik.

Tijekom rada korisnik ima potrebu da 'očisti' prikaz kako bi pregledno pročitao rezultat naredne komande. U tu svrhu služi mu komanda ' clear '. Komande koje su dosad prikazane, kao i sadržaji imenika u kojima se nalaze, najosnovniji su dio operativnog sustava, dobivene prilikom instalacije operativnog sustava preko mreže ali bez ikakve dodatne programske potpore koju prikazuje slika 5.5c.

Sve komande nisu raspoložive korisnicima. Ako se žele izvršiti neke osobite radnje, osobito izmjena konfiguracijskih datoteka u imeniku [/etc] ili sama nadogradnja sustava, korisnik mora imati ovlasti supervizora koji se prepoznaje po korisničkom imenu ' root '. Osim iz konzole, ne postoji drugi način da se izravno uporabi korisničko ime ' root '. Ovlasti administrator sustava mogu se preko terminala ostvariti komandom ' su ' kako slijedi:

    drago@voda:~$       (korisnik 'drago' pozicioniran u svom radnom imeniku)
    drago@voda:~$ su -  (komanda za stjecanje statusa SUPERVISOR (root);
                         slijedi upit za upis zaporke za 'root' korisnika uz
                         prijenos varijabli okruženja)
    voda:~#             (radni imenik 'root' korisnika)
    voda:~# cd /
    voda:/#             (korijenski imenik sustava)

Administratorske ovlasti mogu se ograničiti samo na ciljanu skupini korisnika, pa ako je sustav koji se koristi pod strogim nadzorom, omogućava se ' root ' korisnik samo iz konzole. Način dobivanja ' root ' ovlasti prikazan je i na slici 5.1.2a. Nadalje slijedi kratki opis najvažnijih komandi sustava, koje se nalaze u imenicima [/bin], [/sbin] i [/usr/bin]. Za učinkovitu uporabu komandi uvijek prije toga treba pročitati upute koje ih opširno opisuju, osobito što se tiče mnoštva opcija. Osnovna sintaksa komandi opisana je u specifičnim informatičkim pojmovima i u poglavlju 5.1.1.

Temeljne komande

Podosta ih je u primjerima dosad uporabljeno, ali evo pregleda najvažnijih komandi, odnosno njihovih ključnih riječi (KR). Nadalje su prikazane komande za pregled uputa za ključne riječi i najosnovnije komande datotečnog sustava.

• man X KR - Upute za komandu prema sekciji X kojoj pripada. Pregledavaju se stranica po stranica do kraja kada se pregled automatski prekida. Izlaz je s tipkom ' q '.
• info KR - Upute o komandi u formatu sličnom hiper-textu. Izlaz je s tipkom ' q '.
• help KR - Upute koje se odnose samo na komande ugrađene u BASH školjku.

• pwd - Pokazuje u kojem se imeniku sustava korisnik trenutno nalazi.
• cd  [/imenik_1/imenik_2/... .../imenik_N] - Prelazak u imenik [imenik_N]. Ako se opcija puta do imenika ne zada korisnik se usmjerava na svoj polazni (home) imenik. Komanda ' cd .. ' premješta korisnika u nadređeni imenik, a komanda ' cd / ' postavlja korisnika u korijen datotečnog sustava.
• mkdir  naziv_novog_imenika - Izrada novog imenika, pri čemu se preporuča da se u nazivu imenika umjesto razmaka koristi znak ' _ '.
• mv  izvorni_imenik/datoteka   odredišni_imenik/datoteka - Premještanje izvornog sadržaja na novu lokaciju uz brisanje izvorne lokacije. Ujedno i način za promjenu naziva (rename) imenika/datoteke.
• cp  izvorni_imenik/datoteka    odredišni_imenik/datoteka - Kopiranje sadržaja na novo odredište. Uz odgovarajuću opciju (-P) prenose se i prava na sadržaj.
• rm datoteka - Bespovratno se uklanja (briše) datoteka. Kod Windows operativnih sustava briše se samo prvo slovo naziva datoteke te je eventualna reparacija moguća, dok se u ovom operativnom sustavu na mjesto obrisane datoteke upisuju nule. Stoga s ovom komandom treba biti oprezan jer povratka na staro nema. Osobito treba biti oprezan s ovom komandom ako se upotrebljava rekurzivno kroz imenike.
• rmdir imenik - Bespovratno se uklanja (briše) imenik. Glede sigurnosti imenik se ne može izbrisati ako se prethodno ne obrišu sve datoteke u njemu.
• chmod - Promjena vrijednosti za zapis ' _rwxrwxrwx ' kako bi se dala odgovarajuća prava vlasniku datoteke, grupi korisnika ili svim korisnicima, Pod pojmom 'svi korisnici' misli se i na korisnike koji s drugih računala pristupaju ovom računalu. Osnovna sintaksa uporabe komande, bez opcija, je: ' chmod  oktalni_broj  ime_datoteke/imenika '. Svaka ' rwx ' kombinacija može biti ' ___ ', ' __x ', ' _wx ' pa ' r__ ' i nadalje. Znaku ' _ ' pridružena je nula , a ostalim znakovima jedinica. Na osnovu pridruženih nula i jedinica prema oktalnom brojevnom sustavu kombinacijama znakova odgovaraju vrijednosti 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7. Zadavanjem komande, npr. ' chmod 755 ime_datoteke/imenika ', datoteka dobiva prava ' _rwxr_xr_x ', što pogoduje pravima imenika i datoteka za čitanje web-sadržaja. Nadalje se imenik neće posebno spominjati, ako nema osobite potrebe, jer u Linux-u sve je datoteka.
• chown - Promjena vlasnika datoteke / imenika. To može biti samo jedan od korisnika sustava. Korisnici sustava mogu biti običan korisnik, supervisor (root) i servisi (mail , bind, sshd ...). Osnovna sintaksa je: ' chown  korisničko_ime  ime_datoteke '.
• chgrp - Promjena grupe korisnika kojoj datoteka/imenik pripada. Grupa može biti korisničko_ime vlasnika datoteke ili neka druga u kojoj je objedinjeno više njih, kao grupa ' www-data ' koja se odnosi na web-sadržaje. Osnovna sintaksa uporabe komande je: ' chgrp  ime_grupe  ime_datoteke '. Prema potrebi u datoteci [/etc/group] može se definirati grupa bilo kakvog naziva i pridružiti joj se korisnici koje će njene datoteke moći koristiti.
• ls - Komanda za pregled imenika. U dosadašnjim primjerima prikazana je na više mjesta, uglavnom s opcijom ' ls -alh '. Pandan ovoj komandi je komanda ' dir '. Za ostale opcije (sortiranje po vremenu nastanka, na primjer) treba konsultirati stranice pomoći ili literaturu. Datoteke se ne prepoznaju po svom imenu već po jedinstvenom identifikatoru (UID) koji uz ime datoteke sadrži i ostale njene podatke kao atribute, vremena pristupanja, veličinu i slično. Datotečni sustav može prihvatiti samo onoliko datoteka koliko može zapisati UID-a. Tako se može dogoditi da naizgled prazan disk ne može 'primiti' još novih datoteka jer je popis popunjen mnoštvom malih datoteka.
• pico naziv_datoteke - Jednostavan i pristupačan editor za uređivanje tekstualnih datoteka.
• vi naziv_datoteke - Moćan editor za uređivanje bilo koje vrste datoteka, vrlo koristan administratoru i programerima.

Upravljanje datotečnim sustavom

Datotečni sustav Linux-a bazira se na jedinstvenom izvornom mjestu (korijenu), koji se jednostavno označava s ' / ', na koje se nadovezuju sve datoteke te imenici s pripadnim im imenicima i datotekama i tako hijerarhijski nadalje prema FSSTND strukturi. Osnovna osobitost ovog koncepta je da se za bilo koji imenik u strukturi može 'zakačiti' nova struktura ustanovljena po istom principu. Komande za rad s datotečnim sustavom su:

• df - Izvješće o zauzetosti diskovnih uređaja. Najčešće se koristi s opcijama ' df -kh ', kako bi se dobio za čovjeka čitljiviji i razumljiviji prikaz.
• mkfs - Izrada datotečnog sustava, od kojih je najrašireniji ext3.
• mount - Povezivanje uređaja ili imenika sustavu, kao disk, stick ili optički uređaji, kao u 'primjeru III'.
• umount - Razvezivanje uređaja iz sustava, kao u 'primjeru III'.

Datoteka

Komande koje slijede odnose se na datoteke, bilo da se odnose na fizičke uređaje, izvršne programe (binarne) i imenike, kao i tekstualne datoteke. Komande služe za njihovo pronalaženje i pregledavanje. Svrha je dobiti uporabljiv pregled mada se prilikom njihove pogrešne uporabe može u najgorem slučaju učiniti da je sve što je na ekranu nečitko.

• cat - Komanda za pregled tekstualnih (txt) datoteka bez zadržavanja prikaza do kraja sadržaja datoteke. Osnovna sintaksa je: ' cat  ime_txt_datoteke '.
• more - Komanda koja ima svrhu samo s ulančavanjem ( | ) , npr. s prethodnom kao bi se dobila mogućnost pregleda jedan ekranski prikaz po prikaz do kraja datoteke. Osnovna sintaksa je: ' cat  ime_txt_datoteke | more '.
• less - Komanda većih mogućnosti od ' more '. Omogućava pregled uzduž sadržaja datoteke pomoći vertikalnih strelica. Osnovna sintaksa je: ' less  ime_txt_datoteke '. Prekid prikaza obavlja se tipkom ' q '.
• head - Komanda koja podrazumno omogućava pregled prvih 10 redaka datoteke. Opcijama se ovaj broj može promijeniti. Osnovna sintaksa je: ' head  ime_txt_datoteke '.
• tail - Komanda koja podrazumno omogućava pregled zadnjih 10 redaka datoteke. Opcijama se ovaj broj može promijeniti i omogućiti dinamičke promjene kraja datoteke (opcija ' -f ') kako se tijekom rada njen sadržaj nadopunjuje. Veoma je pogodna za praćenje sadržaja LOG datoteka. Osnovna sintaksa je: ' tail  ime_txt_datoteke '.
• od - Komanda za pregled binarnih (bin) datoteka pri čemu se njen sastav prikazuje u oktalnim grupama brojeva. Opcijama je moguće dobiti heksadekadni prikaz, kao i prikaz razumljivih karaktera umjesto brojeva. Osnovna sintaksa je: ' od  ime_bin_datoteke '.
• dd - Koristi se kopiranje podataka između datoteka ili datoteka uređaja.
• find - Služi za pronalaženje datoteke u datotečnoj strukturi. Nema korisnog učinka bez opcije ' / 'da trži od korijena stablaste strukture. Dakle, sintaksa je: ' ime_računala:~#  find / -name ime_datoteke '. Za pronalaženje datoteke, bez mjesta pripadnih joj biblioteka ili uputa, može poslužiti i ugrađena komanda ' type ' prema sintaksi: ' type  ime_datoteke '.
• xargs - Koristi se kako bi se rezultat komande prikazao u razumljivijim dijelovima, Najčešće se koristi uz komandu ' find '.
• grep - Najjednostavnija primjena je traženje nekog pojma u nekoj datoteci po sintaksi ' grep pojam ime_datoteke '. Ulančavanjem komande izdvaja se željeni pojam iz npr. popisa datoteka po sintaksi: ' ls -al | grep pojam ', Koristi se i za pronalaženje datoteka koje sadrže željeni pojam prema sintaksi ' grep pojam * ', dakle uz uporabu 'jokera', i odrađuje se u imeniku gdje je aktivirana. Ako se uporabi opcija za rekurziju (-R) pretraživati će sve datoteke kroz podimenike od mjesta na kojem je zadana.
• file - Pokazuje koje je vrste datoteka. Sintaksa je: ' file  ime_datoteke ' ako se komanda izvršava gdje je datoteka koja se pregledava, ili u protivnom treba navesti put do nje prema specifikaciji datoteke, odnosno ' file  /imenik_1/.. ../imenik_N/ime_datoteke '.
• whereis - Jednostavnija pretraga gdje se sve nalazi datoteka i njeni sastavni dijelovi (biblioteke, upute ...) prema sintaksi: ' whereis  ime_datoteke '.
• touch - Na mjestu koje je zadano izrađuje praznu datoteku veličine 0 B. Sintaksa komande je: ' touch  /imenik_1/imenik_2/.. ../imenik_N/ime_datoteke '. Ako se kursor nalazi u željenom imeniku sintaksa je puno jednostavnija: ' touch  ime_datoteke '.

Upravljanje prikazom

Kada se na zaslonu tijekom rada prikaže 'smeće', ili se pritiskom na tipku sa strelicom dobiju nekakvi nevažni karakteri, tada za spas mogu poslužiti komande u ovom dijelu.

• tput clear - Komanda ' tput ' čita sekvencijalnu bazu podataka s podacima za terminal i prevodi slijed u bazi u slijed kontrolnih znakova za ekran i šalje te znakove na zaslon. Potom ' clear ' briše ekran ekrana i postavlja prompt i kursor u gornji lijevi ugao.
• tput rmacs - Kombinacija ' tput ' sa ' rmacs ' prebacuje prikaz na alternativni skup znakova. Ova komanda koristi se da se zaustavi na zaslonu prikazivanje 'smeća' glede grafike i znakova i prikaže odgovarajući ispravan tekst.
• stty - Kontrola komunikacije između VDU - Visual Display Unit (monitor) i računala.
• clear - Briše sadržaja cijelog ekrana, i ako se je komanda uspješno izvršila, u samom vrhu ekrana vidi se samo prompt i kursor. Koristi se kad se prikaz na ekranu želi 'očisti' u normalnom radu.

Komprimirane datoteke

Da bi se uštedio prostor na tvrdom disku, mnogo datoteka koje se koriste su komprimirane. Programi kao 'gzip' ili 'compress' znatno im smanjuju veličini, često više od tri puta. U eri diskova s velikim kapacitetom navedeno nje više od značaja, ali je ostalo kao pravilo. Komprimiranih datoteka ne može se izravno pročitati, već se najprije dekomprimira. Poneka programska potpora, kao ' GNU Midnight Commander ' - ' mc ', ima integriran mehanizam za dekomprimiranje datoteke u privremenu datoteku u imenik [/tmp] i očitavanje njenog sadržaja.

• gunzip - Sintaksa komande je: ' gunzip  ime_komprimirane_datoteke.sufiks '. Sufiks je najčešće .gz ili .z. Po dekompresiji datoteke zapisuje je s originalnim imenom i podrazumno briše izvornu komprimiranu datoteku.
• zcat - Omogućava pregled sadržaja komprimirane datoteke služeći se privremenim dekomprimiranim zapisom. Sintaksa uporabe komande je: ' zcat  ime_komprimirane_datoteke.sufiks '. Dakle proširene mogućnosti komande ' cat '.
• zmore - Sintaksa za ovu komandu je: ' zmore  ime_komprimirane_datoteke.sufiks '. Proširene mogućnosti komande ' more ' uz korištenje privremenog dekomprimiranog zapisa.
• zless - Sintaksa za ovu komandu je: ' zless  ime_komprimirane_datoteke.sufiks '. Proširene mogućnosti komande ' less ' uz korištenje privremenog dekomprimiranog zapisa.
• zgrep - Sintaksa za ovu komandu je: ' zgrep  ime_komprimirane_datoteke.sufiks '. Proširene mogućnosti komande ' grep ' uz korištenje privremenog dekomprimiranog zapisa.

Arhiviranje (backup)

Redovite sigurnosne kopije obvezne su, osobito ako je poslužitelj samostalan i ne replicira se s drugim u mreži, kako bi bili u mogućnosti oporaviti sustav i podataka u slučaju katastrofe. Kako bi dobili potpuni pristup svim datotekama koje treba arhivirati, postupak izrade sigurnosne kopije mora obaviti superuser. Naredni programi (komande) koriste se za izradu sigurnosnih kopija različitih vrsta:

• tar - Ova komanda ima mnogo opcija, od pohrane podataka u datoteku do pohrane podataka na traku u izvornoj formi ili komprimirane. Podrobnije je obrađena u poglavlju 5.1.7.
• cpio - Koristi za izradu sigurnosne kopije pojedinačnih datoteka. Pripravi se popis datoteka koji se ulančavanjem šalje na standardni ulaz komande ' cpio '. Način kako koristiti ovi komandu za arhivirati [home] imenika na SCSI tračni uređaj je: ' find home -print | cpio  -ovBH newc > /dev/st0 '. Arhivirani podaci očitavaju se s trake ulančanim komandama: ' cpio -itBH newc < /dev/st0 '.
• afio - Komanda slična prethodnoj ali omogućava i kompresiju podataka prija zapisivanja na traku: ' find home -print | afio -ovZ > /dev/st0 '.

Nadzor nad zbivanjima

Zbivanja su niz događaja između prijave na računalni sustav i odjave iz računalnog sustava. Mora se znati da se po prijavi korisnika za stjecanje administratorskih prava, može napraviti velika šteta na sustavu samo pogrešnim utipkavanjem obične komande. Osobito ako komanda ima rekurzivna svojstva.

• login - Prijava na sustav preko terminala, ili prijava s jednog računala na drugo na kojem također ima korisnički_račun preko npr. SSH programske potpore, ili prijava supervisor-a u ime nekog korisničkog_računa na računalu kojeg održava kako bi trenutno preuzeo njegov identitet. Ovo potanje obavlja se komandom: ' voda:/# login pero ', pri čemu supervisor postaje: ' pero@voda:~$ '. Iz navedenog je jasno da supervisor mora biti visoko moralna osoba.
• exit (logout) - Komanda za napuštanje školjke, trenutno promatranog korisnika ili općenito, odjava iz nekog procesa ili sa sustava.
• script - Izvršavanje skripta kako je objašnjeno u poglavlju 5.1.6.
• tty - Prikazuje koji se terminal trenutno koristi. Već je rečeno da se preko konzole korisnik može prijaviti preko šest negrafičkih i jednog grafičkog terminala. Isto može napraviti preko terminal-emulatora.
• ps - Pregled procesa koji se uspostavljaju i odvijaju na računalu. Svaki proces opisan je parametrima kao u narednom primjeru koji se dobije komandom ' ps -el ' dobije se opis stanja procesa u momentu zadavanja komande prema narednom prikazu.
  
  

  voda:~# ps -el
  F S   UID   PID  PPID  C PRI  NI ADDR SZ WCHAN  TTY          TIME CMD
  4 S     0     1     0  0  80   0 -   525 -      ?        00:00:00 init
  5 S     0     2     0  0  75  -5 -     0 -      ?        00:00:00 kthreadd
  1 S     0     3     2  0 -40   - -     0 -      ?        00:00:00 migration/0
  1 S     0     4     2  0  75  -5 -     0 -      ?        00:00:00 ksoftirqd/0
  5 S     0     5     2  0 -40   - -     0 -      ?        00:00:00 watchdog/0
       :
  4 S     0  1794     1  0  80   0 -   656 -      tty1     00:00:00 login
       :
  4 S     0  1852  1794  0  80   0 -  1054 -      tty1     00:00:00 bash
       :
  0 S  1000  2112  2111  0  78  -2 -  1176 -      pts/0    00:00:00 bash
  4 S     0  2117  2112  0  78  -2 -   942 -      pts/0    00:00:00 su
  0 S     0  2118  2117  0  78  -2 -  1045 -      pts/0    00:00:00 bash
  4 R     0  2141  2118  0  78  -2 -   872 -      pts/0    00:00:00 ps
  voda:~#

  
  Procesi su svrstani redoslijedno po aktiviranju i opisuje ih: zastavica (F), statusni kod (S), brojčane identifikatori UID (User ID ), PID (Process ID) i PPID (Parent Proces ID), zauzetost CPU (C), prioritet u izvršavanju (P) i drugi pokazatelji. PPID je nadređeni proces PID procesu, i ako se PPID proces zaustavi, trebao bi nestati i PID proces. No dogodi se do PID proces ostane aktivan i odrađuje zadaću koja nikom ne služi - 'zombi' proces. Ako se proces pokrene pri uključivanju i nikad se ne zaustavlja naziva se DAEMON ili SERVIS, kao elektronička pošta, DNS i DHCP servis i slični.
  Drugi stupac je vrlo interesantan jer opisuje stanje procesa u trenutku njihovog pregleda.
  
  

         D    Uninterruptible sleep - Neprekinuto spava
         R    Running - Odvija se
         S    Interruptible sleep - Spava i čeka neki događaj da se aktivira
         T    Stopped - Odradio se i zaustavio
         X    Dead - Ugašen
         Z    Zombie - Radi bez nadzora, zaboravljen, bez nadređenog procesa

  
  'Zombie' proces sigurno je nekoristan u uvijek ga prilikom pregleda stanja procesa treba 'ubiti', osobito ako bespotrebno troši resurse (RAM).
• top - Prikazuje kako se zadaće odvijaju na operativnom sustavu. Prikaz se mijenja periodički, npr. svako tri sekunde.
  
  

  top - 01:28:47 up  9:36,  2 users,  load average: 0.00, 0.00, 0.00
  Tasks:  41 total,   1 running,  40 sleeping,   0 stopped,   0 zombie
  Cpu(s):  0.0%us,  0.0%sy,  0.0%ni,100.0%id,  0.0%wa,  0.0%hi,  0.0%si,  0.0%st
  Mem:    126448k total,    58304k used,    68144k free,    13192k buffers
  Swap:   361420k total,        0k used,   361420k free,    21228k cached
  
    PID USER      PR  NI  VIRT  RES  SHR S %CPU %MEM    TIME+  COMMAND
      1 root      20   0  2100  688  588 S  0.0  0.5   0:00.76 init
      2 root      15  -5     0    0    0 S  0.0  0.0   0:00.00 kthreadd
  				    :
   2112 drago     18  -2  4704 1928 1348 S  0.0  1.5   0:00.00 bash   
  

  
  Najvažnije za pregled je stanje zauzetosti procesora i radne memorije i prisutnost 'zombi' procesa.
• kill - Ako je neku proces postao 'zombie' treba ga 'ubiti', a ako se je počeo čudno ponašati može se i nanovo pokrenuti na način da im se pošalje odgovarajući signal. Prvo se obavlja komandom ' kill -KILL PID ', a drugu komandom ' kill -HUP PID '. Korisna komanda.
• init - Komanda koja uz brojčanu vrijednost omogućava promjenu moda rada opisanih u poglavlju 5.1.1. Tako komanda ' init 0 ' gasi računalo, a komanda ' init 6 ' vrši ponovno pokretanje računala uz ispravnu proceduru gašenja i potom ponovnog pokretanja bez fizičkog gašenja računala - REBOOT računala. Servisi se zaustavljanju i ponovo pokreću pomoću skripte - RESTART servisa. Nasilno gašenje računala može oštetiti datotečni sustav.

Korisnici i računalo

Komande koje se odnose na identitet korisnika i identitet računala su:

• adduser - Komanda koju može koristiti samo supervisor po sintaksi: ' adduser  korisničko_ime '. Nakon toga traži se upis imena i prezimena korisnika, zaporka i još poneki podaci te na kraju potvrda kreiranja korisničkog_računa.
• deluser - Komanda koju može koristiti samo supervisor po sintaksi: ' deluser  korisničko_ime '. Pošto se korisnički imenici mogu stvoriti na više mjesta u datotečnom sustavu, najčešće u [/home/korisničko_ime] i [/var/mail/korisničko_ime] i još ponegdje ako je nešto naknadno dodano. korisno je ulančanim komandama: ' cd /  ls -alR | grep korisničko_ime | more ', provjeriti dali je uz obrisano korisničko_ime nešto ostalo.
• su - Dodjela korisniku administratorskih (superuser) ovlasti prema primjeru u vrhu ove stranice, prikazu na slici 5.1.2a, i primjeru u poglavlju 5.1.7.
• whoami - Daje ime korisnika koji trenutno koristi aktivnu školjku.
• passwd - Zamjena zaporke korisnika po sintaksi: ' passwd korisničko_ime ' po čemu slijedi upit za upis nove zaporke i ponovni upit za njenu potvrdu. Ako se oba unosa slaži prihvaća se izmjena zaporke. Prilikom utipkavanja zaporke na ekranu se ne vidi ništa, nema zvjezdica kao kod Windows-a. Zaporku može promijeniti samo supervisor, te se može dogoditi da ako se ne unese ispravno ime korisnika da će se izvršiti izmjena zaporke supervisora bez ikakvog upozorenja. Navedeno je malo nezgodno, te treba biti pažljiv.
• id - Daje podatke o trenutnom korisniku: UID, GID i slično, ukratko sve što mu pripada uz njegov identitet.
• who - Prikazuje tko je sve korisnike prijavljene na sustav uz način prijave: konzola (pts) ili terminal-emulator (tty). Komanda gotovo da nema smisla jer se sve manje ljudi služi terminal-emulatorom, a osobito konzolom.
• users - Daje samo imena prijavljenih korisnika.
• date - Izvještava o trenutnom datumu i vremenu.

Opisane komande nisu sve koje se nalaze u imenicima [/bin], [/sbin] i [/usr/bin], ali spadaju u najvažnije za uspješno konfiguriranje računala, nadzor njegovog rada i rješavanje radnih problema. Osim toga prikazan je samo osnovni dio, bez ostalih mnogobrojnih opcija koje se mogu pridružiti svakoj komandi.