Sintaksa - Pravila za komande i datoteke

U informatici svi operativni sustavi, programska potpora i dokumenti imaju pravila koja opisuju na koji način uporabiti to što se koristi. U slučaju krive uporabe uslijedit će recimo poruka 'sintax error' ili neka u tom smislu. I uređivač teksta (WORD na primjer) ima svoja pravila kontrole upisanog teksta putem naloga kroz izbornike, ali se nalozi za oblikovanje sadržaja u načelu ne vide. Općeg pravila nema, ali slijedi nekoliko naputaka ma kakvi bili.

Pravila pisanja komandi (naredbi) operativnog sustava

Opisati sintaksu za komande i naredbe bilo kojeg operativnog sustava nije moguće u par rečenica. Jedno je sigurno, treba pročitati barem priručnik (RTFM). Komande i naredbe su KLJUČNE_RIJEČI (nadalje KR) koje se upisuju u komandnom prozoru operativnog sustava, a po potrebi im se može pridodati OPCIJA (nadalje op) koja pobliže usmjerava tijek odvijanja radnji koje slijede. MS DOS operativnom sustavu to je bio jedini mod rada. Windows i Linux OS korisniku se 'jave' preko grafičkog sučelja (GUI - Graphical User Interface), a preko odgovarajućeg pojma u izbornicima ili ikone otvara se 'komandni prozor - CMD' sa osobinama komandnog moda. Sučelje u kojem se vrši zadavanje komandi ili naredbi u vidu linije koja sadrži ključnu riječ komande s pripadnim joj opcijama i / ili argumentima naziva se komandno-linijsko sučelje - CLI (Command Line Interface). Razlika između komande i naredbe je u tome što se po utipkavanju ključne riječi i pritiskom na tipku <ENTER> rezultat komande prikazuje odmah, a naredba traži dodatne upute.

Opća oznaka uporabe komandi i naredbi bila bi otprilike ovakva:

 KR [op] {op_1, op_2, .. , op_N} {op_1 | op_2 | .. || op_N}

Uglata zagrada označava opciju koja se mora uporabiti, a vitičasta zagrada opcije koje ne moraju, a razdjeljak opcija ' , ' ukazuje da se mogu uporabiti jedna ili više njih istovremeno, a razdjeljak ' | ' i ' || ' ukazuje na moguću uporabu isključivo jedne grupe od navedenih opcija u odnosu na razdjeljak (opcije s lijeve ili desne strane razdjeljka), pri čemu dvostruka crta ukazuje na prvu razdiobu po prioritetu. Ovisno o operativnom sustavu, razdjeljak u uputama koje opisuju sintaksu može biti neki drugi znak. Brz uvid u mogućnosti komande ili naredbe i kratka uputa za njihovo korištenje dobiva se nalogom:

 KR /?           (MS-DOS, Windows operativni sustavi)

 KR --help       (Unix-Linux operativni sustavi)

ili još bolje za Unix-Linux operativne sustave:

 man KR          (Unix-Linux operativni sustavi)

Isprike za neznanje nema! RTFM. U 'Google' upisati 'define: RTFM' :-).

Pravila označavanja uređaja, imenika i datoteka

Svaka datoteka (file) nalazi se na nekom uređaju (disk, optički medij, disketa ...) smještena u sam vrh (root - korijen) strukture ili drugačije nazvano stabla ili mape samih sadržaja ili se nalazi unutar nekog imenika - direktorija, mape (directory-folder) unutar strukture. U operativno sustavu uređaji se prepoznaju kao slovo abecede ili ime računala i znak ' : ', ili nešto drugo ovisno o operativnom sustavu, a put do datoteke opisuje se razdjelnikom koji se u sintaksi sustava mora poštivati. Trenutni 'položaj' korisnika u odnosu na 'vrh' datotečnog sustava uređaja definira 'PROMPT', vidljiv samo u komandnom prozoru:

 C:\Program Files\Intel\ANS>             (DOS-Windows OS)
 
 buzdo:-/debian/etc/amavis/en_us>        (Unix-Linux OS)

Razdjelnik u primjerima definitivno nije isti, i prilikom uporabe komandi treba voditi računa o tome u kojem operativno sustavu se koriste. 'Prompt' je ujedno put do željene datoteke IME.TIP. Navedena specifikacija datoteke nije pravilo. Za DOS operativni sustav ime je 8 znakova po ASCII kodu, te 3 znaka za tip, odvojeni točkom. U Unix-oidnom sustavu nije nužno definirati tip datoteke, iako se odgovarajućom akcijom nad datotekom nekog tipa može izravno uporabiti programska potpora, na primjer aktiviranje Internet preglednika klikom na datoteku tipa .HTML. Nije na odmet navesti da u ime datoteke nije preporučljivo koristiti lokalne grafeme, i umjesto razmaka bolje uporabiti znak ' _ ' ili ' - '. Još je jedna vrlo bitna razlika između Windows i Unix operativnih sustava - velika i mala slova u nazivima imenika i datoteka jednako se tumače kod Windows sustava, dok kod Unix sustava to nije slučaj (case-sensitive). Unix-Linux operativni sustavi razlikuje mala i velika slova pa datoteka 'Drago.txt' nije ista kao datoteka 'drago.txt'.

Pravila pisanja HTML (Hyper Text Mark-Up Language) dokumenta

Za oblikovanje HTML dokumenta koriste se ELEMENTI (E) koji se opisuju pomoću ključne riječ ili slova (body, title, p, a ..). Svaki od elemenata zaokružen je TAG-ovima (oznakama pripadnim elementu), početnim '<E>' i završnim '</E>', a između početnog i završnog tag-a je korisni sadržaj. Dozvoljeno je 'ugnježđivanje', odnosno početni i završni tag jednog elementa mogu se nalaziti unutar početnog i završnog tag-a drugog.

Primjer koji slijedi prikazuje minimum što mora sadržavati jedan HTML dokument. Prva dva reda su opis korištene specifikacije. Element HTML definiran tag-ovima <html> i </html> ukazuju da se između njih nalazi 'Hyper Text Mark-Up Language' sadržaj. U osnovi u INTERNET PREGLEDNIKU prikazuje se sve što se nalazi unutar elementa BODY okruženog s <body> i </body>. Između tago-ova <html> i <body> nalaze su elementi HEAD, META, LINK i TITLE, od kojih je META i LINK bez zatvorenog tag-a. Tako nalaže specifikacija. Ovi elementi pobliže opisuju stranicu i definiraju kako će je razumjeti pretraživač (Google ..) i Internet preglednik, a elementi unutar elementa BODY definiraju izgled sadržaja koji se prezentira korisniku. U primjeru je prikazan element P koji opisuje izgled paragrafa, a tu se mogu naći još mnogi, kao TABLE, IMG, DIV, SPAN i drugi za neku njima svojstvenu namjenu.

    <!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01 Transitional//EN"
    "https://www.w3.org/TR/html4/loose.dtd">
    <html lang="hr">
    <head>
    <title>Naslov stranice duljine od 30-50 karaktera, s 6-12 riječi</title>
    <meta http-equiv="content-language" content="hr-HR">    
    <meta http-equiv="content-type" content="text/html; charset=utf-8">
    <meta name="robots" content="follow">
    <meta name="googlebot" content="noodp">
    <meta name="url" content="https://informatika.buzdo.com/">
    <meta name="description" content="Opis stranice duljine 80-150 karaktera, 
    ali da u preporučenom rasponu broja karaktera bude 12-24 riječi">
    <meta name="keywords" content="ključne, riječi, ili fraze, sadržaja,
    stranice, opisane s 300-500 karaktera, utječu na rating, a pišu se,
    odvojene ZAREZOM i RAZMAKOM, koristi, ih, pretraživač, za, indeksiranje,
    ne, moraju, se, ponavljati, unutar, ovog, opisa, Nije, OD, značaja,
    jesu, LI, kLJuČnE, riječi, pisane, malim, ili, VELIKIM, SLoviMA,
    a unutar, preporučenog raspona broja karaktera, da bude do 20 riječi">
    <meta name="author" content="Drago Radić dipl.ing.">
    <link rel="shortcut icon" href="favicon.ico">
    <link href="css_js/ime_datoteke.css" rel="stylesheet" type="text/css">
    <script type="text/javascript" src="css_js/ime_datoteke.js"></script>
    </head>
    <body>
    :
    <p>paragraf koji se želi prikazati bez dodatnog oblikovanja</p>
    <!-- Ovako se piše komentar --> 
    <p class="podesavanje">paragraf koji se prikazuje oblikovan sa CSS</p>
    :
    </body>
    </html>

Naslov i tekst meta opisa mogu se prikazati u rezultatima pretraživanja, a dobar i koristan opisni tekst vjerojatno će privući korisnike. Ispravno odabrane ključne riječi prema naslovu i meta opisu imaju utjecaj da se stranica prema opisanom pojmu visoko prikažu u rezultatima pretraživanja.

Navedeni primjer napisan je prema standardu 'HTML 4.01 Transitional', koji dozvoljava ne baš strogo striktna pravila u definiranju i opisu pojedinih dokumenata, što otprilike znači da web-preglednici mogu sami shvatiti i 'ispraviti' neke trivijalne greške. Organizacija koja propisuje standarde kojih bi se proizvođači programske potpore trebali pridržavati poznata je pod kraticom W3C (World Wide Web Consortium). U gornjem primjeru standard je definiran i prva dva retka dokumenta, a osim navedenog postoji još 'HTML 4.01 strict', razne verzije 'XHTML' standarda i mnoštvo ostalog. Stoga je preporuka za tag-ove koristiti mala slova, ako se želi lakše HTML stranice naknadno preinačiti prema XHTML specifikaciji.

Novi standard 'HTML 5.x', sa svim svojim varijacijama nudi mnogo novih mogućnosti, osobito glede multimedijskih sadržaja, i nije baš mnogo kompatibilan sa prethodnim. Tko se odluči stranice sjedišta nanovo napisati prema njemu mora voditi računa i kako će rješiti kompatibilnost s mobilnim uređajima, jer je njihov udio i pregledu internet sadržaja svakim danom sve veći.

Pravila pisanja CSS (Cascading Style Sheets) opisa

HTML svojom specifikacijom definira kako postaviti sadržaj u dokumentu, a CSS definira kako će smješteni sadržaji izgledati, dakle dekoracija i dizajn - STILISTI. Trenutna specifikacija CSS je verzija 2.1, što je u suštini verzija 2.0 sa svim dosad uočenim i popravljenim nedostacima. Koristi se mehanizam selektora koji je nositelj pojedinih stilova.

 [SELEKTOR] {
 [svojstvo]:[vrijednost];
 [svojstvo]:[vrijednost];                    /* ovako se piše komentar */
     :
 [svojstvo]:[vrijednost];
 }

SELEKTOR se odnosi na ELEMENT, klasu ili identifikator, a može biti kombinacija elementa i nekog svojstva (pseudoklasa). Par [svojstvo]:[vrijednost] obvezno mora biti zaključen s ' ; ' u svakom retku.

 body {                                    /* selektor elementa <body> */
 background-image:url(pozadine/inf-abc.webp);
 background-repeat:repeat;
 }
 p {                                          /* selektor elementa <p> */
 font-family:Arial, Helvetica, sans-serif;
 }
 .podesavanje {                /* selektor klase (class="podesavanje") */
 text-align:justify;
 text-indent:50px;
 }
 #kazalo {                     /* selektor identifikator (id="kazalo") */
 position:fixed; 
 right:10px;
 bottom:10px;
 z-index:2;            /* sloj 2 u kojem je pozicionira slika 'KAZALO' */
 }

Selektor ' BODY ' ukazuje gdje je slika pozadine stranice i kako će se ponavljati, drugi selektor opisuje koji font će imati karakteri okruženi elementom ' P ', klasa '.podesavanje' uporabljena u HTML dokumentu ukazuje da će paragraf koji koristi ovu klasu imati uvučen početak i da će sadržaj biti poravnat između granica stranice, a '#kazalo' definira smještaj slike na tekućoj stranici koja je link prema istoimenoj stranici. Navedeni popis nalazi se na primjer u datoteci 'IME_DATOTEKE.CSS', koja nema posebna zaglavlja i završetak, a u odnosu na HTML dokument iz gornjeg primjera nalazi se u podimeniku [css_js], a iz HTML dokumenta poziva se elementom LINK. Sadržaj STYLE strukture može se postaviti i unutar HTML dokumenta ali mora biti okružen tag-ovima <style type="text/css"> i </style>, može biti ugniježđen unutar HEAD strukture ili BODY strukture ali se sadržaj unutar STYLE elemenata okružuje oznakama komentara ('') da se ne bi tumačio kao korisni tekst. Na sličan način može se definirati gdje se nalazi datoteka koja sadrži javasript-u koja se ima izvršiti. Osim CSS sadržaja definiranih u zasebnoj datoteci moguće je unutra nekog početnog TAG-a HTML dokumenta definirati stilove za prikaz pojedinih karaktera ili ponašanje sadržaja nekog ELEMENTA prema slijedećoj sintaksi:

 <[ELEMENT] style="[svojstvo]:[vrijednost];[ ]:[ ];[ ]:[ ]; .... ;[ ]:[ ]">
 
 <span style="color:#FF0000;font-weight:bold">X</span>

Ova linijska sintaksa unutar HTML dokumenta ne pozna pojam selektora. Prvi redak je opća sintaksa za pridruživanje stila bilo kojem elementu koji tag-ovima zaokružuje nekakav sadržaj, a drugi redak je primjer kako obojiti i pojačati slovo X u nekom tekstu. Vrijednost svojstva zadana je kao heksadekadni broj (RGB-boja). Kompletan opis CSS specifikacije s opisom svih svojstava i pripadnim vrijednostima za svako svojstvo te elementima na kojem se mogu primijeniti, lako je pronaći na Internetu pomoću ključnih riječi CSS i W3C. Svaki par [svojstvo]:[vrijednost] obvezno mora biti zaključen s ' ; ' osim posljednjeg. 'HTML' i 'CSS' ikone na početnoj stranici 'Informatičke abecede' spojnice su prema sadržajima koji omogućavaju testiranje ispravnosti bilo koje web-stranice kojoj se adresa upiše u ponuđenu formu. Vrlo korisna mogućnost glede provjere stranica sjedišta.

Što se tiče programiranja, svaki programski jezik (jezički procesor) ima svoja pravila, što najbolje ilustrira slika na dnu stranice 'Alati za programiranje', te o sintaksi ove vrste nema smisla pisati na ovoj stranici. O jezičkom procesoru QBASIC bavi se posebno poglavlje.

Oznake u 'Informatičkoj abecedi'

U informatičkoj abecedi koriste se slijedeći karakteri za označavanje pojmova ili akcija: ' ' . [ ] , ( ) , - , - , \ \ , / / , | | , { } prema narednom popisu:

Uređaji u opisu, velikim slovima za poznati uređaj i slovom 'O' i 'X' za uređaj općenito - [C:] , [O:], [hda], [hdX] ...
Uređaji, imenici i datoteke u Windows CMD modu prema sintaksi OS - [C:\imenik\imenik\IME.TIP].
NAZNAKA: Unix-Linux operativni sustav koristi oznake s ' / ', a opisi uvažavaju velika i mala slova.
Komande u Windows CMD modu prikaza - velika i / ili mala pojačana slova - FDISK, FORMAT A:, IPConfig /all - bilo koje boje.
NAZNAKA: kod Windows operativnih sustava velika i / ili mala slova nisu isto
Datoteka općenito - pojačana i / ili ukošena slova - DRAGO.TXT, TCPIP.SYS - bilo koje boje.
Atributi datoteke - mala slova, pojačana, ukošena - ro, rw, hd, rwx, r--, 775 - bilo koje boje.
Mapa općenito - [naziv_mape].
Sustav mapa u slijedu - [WINDOWS\system32\drivers\etc].
NAZNAKA: Unix-Linux operativni sustav koristi znak ' / '.
Znak, karakter unutar teksta prilikom opisivanja pojmova - ' ; ' - bilo koje boje.
Prozor, ikona na radnom prostoru, pojam u linijskom ili padajućem izborniku - /pripadni_naziv/.
Kartica prozora - njen naziv u 'jahaču' - ||odabir_izbora||.
Ciljano odredište u prozoru ili kartici - kvadrat, krug ili upis postavki - |odabir_izbora|.
Put do odredišta putem prozora, ikona i kartica - {Control Panel}-/System/-||System Restore||.
Izbornik općenito - {naziv_izbornika}.
Put do odredišta putem START izbornika - {Start}-{All programs}-{prečica_programa}.
Upis u predviđenu formu prozora ili kartice - (tekst koji treba upisati).
Oznaka tipke tipkovnice - <znak_na_tipki> ili <znak_na_tipki>.

Glede označavanja samih slika u udžbeniku, uz brojčanu oznaku slike pridodan je jedan ili više znakova ' * ', koji ovisno o broju i boji znači slijedeće:

             *(*)  - slika je animirana
             *     - dvije 'preklopljene' slike
             **    - tri 'preklopljene' slike
             *......*  - više 'preklopljenih' slika
             ( + / - ) - rasklapanje 'preklopljenih' slika

Ako se 'preklopljene' slike opisuju u tekstu, uz brojčanu oznaku slike navodi se slovo abecede (a,b,c,d) koja redoslijedno ukazuju na dohvatljivost dodatnih slika s akcijom L1 na oznaku '( + / - )' iza opisa slike. Spojnice prema drugim stranicama su plavi podcrtani tekst i ponegdje slike ili ikone, osim u specifičnim stranicama kao 'kazalo' ili 'web spojnice' gdje su spojnice definirane na drugi način.

Naravno, navedenim opisima, što se tiče abecede, pripadaju i kratice za korištenje miša, definirane i opisane u poglavljima o Microsoft operativnim sustavima.

Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}; https://informatika.buzdo.com/pojmovi/datoteka.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost