Pomoćne funkcije - CAM

Pomoćne funkcije koje digitalna računala mogu raditi toliko su mnogobrojne tako da ih je gotovo nemoguće sistematizirati i podijeliti po vrstama ili zadaćama. U osnovi njihova zadaća i rad plod su mašte njihovog graditelja. No sigurno je da u mnogome pomažu čovjeku za bilo kakvu akciju nad nekim procesom. Način pristupa čovjeka procesu prikazan je na narednoj slici.

Slika 7.3.4 Rad bez digitalnog računala i s računalom.

Prvi, klasičan način obrade podataka kada čovjek iste očitava, zapisuje i naknadno obrađuje nekakvim matematičkim metodama ili sličnim gotovo je stvar povijesti. Računalo je danas toliko prisutno u svakodnevnom čovjekovom životu a da toga nije ni svjestan, osobito mlađe generacije. Tek kad se računalo iz nekog razloga pokvari shvati u kolikoj mu mjeri nedostaje.

Digitalno računalo iz procesa uzima podatke i obrađuje ih te prikazuje čovjeku na način da može odlučiti na temelju tih podataka o daljnjim postupcima. Sve se to dogodi u 'trenu' bez papirnatog računanja i utroška silnog vremena. Obrađeni podaci, ako to nije učinjeno na vrijeme isto su toliko nekorisni kao da obrade nije ni bilo. U slučaju zakašnjele intervencije u proces može se dogoditi da je već proces u takvom stanju da bi bilo bolje da intervencije nema.

U kategoriju pomoćnih funkcija spadali bi sljedeći procesi:

• Uporaba računala za bolji i složeniji prikaz mjernih i drugih podataka
• Automatsko namještanje parametara i mjernih područja u skladu sa stanjem procesa
• Statistička i različita druga obrada podataka
• Automatizacija mjerenja i upravljanje mjerenjem
• Zapis i pohrana podataka radi daljnje obrade

Prikaz mjernih i drugih podataka danas predstavlja posebnu tehničku disciplinu. To nisu podaci dobiveni izravno iz procesa već su oni sirovina za preradu da bi se dobili drugi izvedeni podaci koji proces opisuju za čovjeka na mnogo pristupačniji način.

Automatsko namještanje mjernih područja i parametara najbolje ilustrira prethodni primjer s mjerenjem toplinske snage. Gotovo je nemoguće nešto tako izvesti 'ručno'.

Statistička obrada u suštini se svodi na to da se od velikog broja mjerenja načini statistička raspodjela i odbace svi oni rezultati koji odstupaju od srednje vrijednosti više od unaprijed zadanog iznosa. Naime, sigurno će biti nesuvislih podataka koji su plod vanjskog utjecaja od neke trenutne smetnje. Ako se koristi više senzora u istom procesu rezultat ovakve obrade je vjerodostojniji.

Automatizacija mjerenja je na primjer slučaj kad računalo samo traži veličinu koju treba mjeriti te kad je 'uhvati' automatski podešava mjerno područje i prati njene promjene. Slično navedenom rade sklopovi za automatsko namještanje kanala TV prijamnika i praćenje njegove radne frekvencije.

Primjer zapisa podataka prisutan je u svakoj trgovini. Gotovo da nema proizvoda da nema BAR-KOD pomoću kojeg se može pratiti prodaja, prijenosnim čitačima izvršiti inventura robe u dućanu i skladištu ili neki slični poslovi. Osim toga u smislu izravnog praćenja procesa, zapisani podaci mogu poslužiti za analizu jedne prethodno nastale incidentne situacije kako bi se sagledali uzroci njenog nastajanja.

Primjera ima mnogo, osobito u proizvodnim pogonima velikih tvrtki. Ako se pisanje teksta promatra kao proces, računalo s programskom potporom tipa Microsoft OFFICE i te kako je od velike pomoći. Tekst je moguće premjestiti, gramatički prekontrolirati, prikazati sa slovima kakvim želimo, umetnuti sliku, pohraniti ga u nekom drugom formatu i slično, a mala pomagala tipa programa za kompresiju podataka omogućiti će da se napisano sažme i preko desetak puta te omogući učinkovito slanje podataka elektroničkom poštom. Sve navedeno prije dva desetljeća gotovo da nije bilo moguće. Stara pisača mašina dio je povijesti koja se više nikad neće ponoviti.

SAŽETAK:

Uporaba računala u on-line nadzoru proizvodnih procesa postala je nezaobilazan dio moderne proizvodnje bez koje se jednostavno ne može proizvoditi po svjetskim kriterijima, pa je iz toga izveden naziv CAM (Computer Aided Manifacturing), kraće proizvodnja podržana računalom. Ne samo da su prisutna u samom procesu proizvodnje nego i u samim proizvodima.

Moderni brodovi prepuni su on-line sustava. Broj članova posade potrebnih za plovidbu broda svakodnevno je sve manji. Danas jedan veliki prekooceanski brod može voditi desetak ljudi. On-line sustavi na brodu vode brigu o svemu: nadziru rad stroja, poziciju broda gotovo u metar, nadziru teret i tankove za balast, brinu o održavanju zadanog kursa i rute, nadziru klimu u komorama i još štošta drugo. Treba li opisati što sve ima jedan moderni zrakoplov?

Pa ni pećice za kolače, koje su koristile naše bake nisu zaobiđene. Uz nekoliko vrsta grijača, roštilja s motorom i ponešto elektronike sama će se pobrinuti da na osnovu ugrađene programske potpore ispeče kolač ili kokoš najbolje što može. Istina nije on-line sustav ali čovjeka veseli.