Uloga i uporaba računalnih pomagala

Radna pomagala ne moraju biti isključivo vezana za proizvodni proces. Na istim načelima izrađuju se i radna pomagala za dijagnosticiranje bolesti, simulaciju društvenih zbivanja ili simulaciju upravljanja zrakoplovom i slično. Učinkovitost takvih pomagala nije upitna, što potvrđuju moderne igre za računala tipa simulacije ili strategije. Zasigurno koristi na brodu, gdje je liječniku, odvojenom od bolničkog tima, od ogromne koristi. Možda je ideja o digitaliziranom liječniku u svemirskom brodu 'Voyager' iz TV serije 'Zvjezdane staze' izašla upravo na primjeru već postojećih medicinskih računalnih radnih pomagala.

Svaki posao ima svoju metodologiju. Ona se mora tako formulirati da se može unijeti u digitalno računalo na taj način da računalo nauči raditi određeni posao. Tu se susrećemo s pojmom umjetne inteligencije koja može biti sastavni dio svakog ekspertnog sustava Šah je ilustracija jednog takvog sustava. Za svako područje ljudske djelatnosti postoje stručnjaci koji dobro poznaju metodologiju posla s kojim se bave, ali ne mogu svoja znanja implementirati u digitalno računalo bez pomoći stručnjaka za digitalna računala. Nije rijedak slučaj da se međusobno ne razumiju jer jedan drugome ne znaju objasniti što im treba. Posebna osoba - inženjer znanja, novi profil stručnjaka - pomoći će da se znanje iz neke struke formulira tako da se može prenijeti u program računala.

Područja upotrebe računalnih radnih pomagala široko je. Sve veća moć i svakodnevni pad cijena DRS izravno utječu na razvoj radnih pomagala, pa tako u relativno kratkom vremenu već postoje neka i na našem području. U narednoj tablici prikazana su neka od njih. Naravno nisu sva obuhvaćena ali mogu poslužiti kao ilustracija sve većeg razvoja navedene djelatnosti jer su uglavnom nastala na PC platformi.

Bitan element za razvoj i uporabu pomagala je kreativnost ljudi koji pristupaju razvoju tih pomagala. Uz određenu računalnu opremu, s kreativnim i motiviranim osobljem iz različitih područja mogu se izraditi zaista dobra rješenja, naravno uz kvalitetnu organizaciju i dugoročnost i stabilnost u financiranju. U osnovi mogu se podijeliti na specifična rješenja za određenu tvrtku ili za komercijalna rješenja s mnogo širim mogućnostima.

Veoma je važna uloga tržišta, što se najbolje vidi iz tablice na primjeru iz građevinarstva. U svjetskim razmjerima najviše radnih pomagala razvijeno je u elektroničkoj industriji. Kako tu vlada nemilosrdna konkurencija, osobito u izradi računalnih komponenti, razumljivo je da se tvrtke koriste postojećim ili razvijaju svoja radna pomagala kako bi bile što fleksibilnije i jeftinije na tržištu, na veselje kupaca. Najviše se primjenjuju i konstrukciji čipova.

Osobine i realizacija računalnih radnih pomagala

Dakle, neosporno je da računalna radna pomagala imaju značaja u ljudskoj djelatnosti, svaki dan sve više je su moćna računala dostupna i u prijenosnim verzijama. Uporabom računalnih radnih pomagala postiže se:

• Povećanje produktivnosti inženjera i drugog tehničkog osoblja
• Bolja kvaliteta proizvoda
• Brži odgovor proizvodnje na promjenjive zahtjeve tržišta

Općenito računalna radna pomagala su dobrodošla, a ponekad se bez njih gotovo više ne može, osobito u proizvodnji elektroničkih komponenti gdje se zahtijeva velika količina inženjerskog rada. U sredinama koje su zatvorene i gdje postoji monopol, gdje tržište nema značaja, računalna pomagala obično se ne koriste i u njima nema ni razvoja i napretka, ukratko zaostaju.

Primjer proizvodnje koja zahtijeva mnogo inženjerskog rada je izrada mikroprocesora za koji treba utrošiti recimo 500 godina inženjerskog rada. Za razvoj bez računalnih radnih pomagala treba za navedeni primjer 100 inženjera da bi se proizvod realizirao u razdoblju od 5 godina, što je u svjetskoj tržišnoj utakmici pogubno. Uz računalna radna pomagala ovo vrijeme može se skratiti na ispod godine dana. Ne može se očekivati da je moguće brzo sastaviti ekipu od stotinjak odgovarajućih stručnjaka, pogotovo ako se želi realizirati složeni proizvod. Ali se može uz pomoć radnih pomagala znatno povećati učinkovitost postojećih. Računalna grafika omogućava neusporedivo brže crtanje uz mnogo manji zamor. Isto tako, različiti podaci, norme, standardi i slično mogu biti u sastavu baze podataka pomagala, tako da se usklađenost proizvoda sa zakonima i propisima može vrlo efikasno nadgledati.

Nekad davno mnoštvo trikova i raznoraznih naprava koristilo se je da bi se postigli specijalni efekti u nekakvoj filmskoj produkciji. Danas, zahvaljujući računalnim radnim pomagalima, filmska industrija pravi 'remake' starih filmova koji su vrlo uvjerljivi i doimaju se gotovo stvarni. Dinosaurusi se šeću ulicama, ruše i gaze sve pred sobom. Lutke i njihova lica zahvaljujući elastičnim materijalima, a pod nadzorom izvršnih uređaja u njihovoj glavi imaju mimiku gotovo identičnu kao čovjek. Vanzemaljci djeluju zastrašujuće, toliko su uvjerljivi da im na primjer 'zloća viri iz očiju'.

Da bi se realiziralo računalno radno pomagalo potrebno je osigurati:

• Sklopovske elemente DRS
• Programsku potporu za razvoj (jezički procesori, grafički alati i slično)
• Pomno proučiti zahtjeve tržišta
• Skupiti i organizirati tim kreativnih i motiviranih stručnjaka

Slika 7.3.7 Elementi računalnog radnog pomagala.

Iako na prvi pogled shema sliči na računalo opće namijene, razlika ipak postoji, barem izgledno. Naime digitalno računalo ne mora biti u standardnom kućištu kako kao kod računala opće namijene već ukomponirano skupa s pokazivačem za grafički prikaz. Sučelje može biti posve drugačije od standardnih računalnih sustava. Umjesto tipkovnice mogu biti nekakvi prekidači ili potenciometri a priključci i protokoli sučelja posve netipizirani, a sve u svrhu da se korisniku pomagala, koji u osnovi ne mora znati rabiti računalo, olakša uporaba pomagala. Baza podataka može biti vanjski modul koji se mijenja prema zadaći koja se ima obaviti ili na istom mediju kao programska potpora (tvrdi disk). Sve zajedno više može sličiti na nekakav mjerni instrument a ne na računalo kako ga običavamo poimati.

Digitalno računalo sadrži povezano je s medijem u kojem je baza podataka i sadrži različitu programsku potporu, od one koja nije direktno vezana za samu zadaću pomagala pa do programske potpore koja predstavlja pomagalo nastalo na osnovu metodologije rada koji treba slijediti. Ta je metodologija najvažniji dio računalnog radnog pomagala. Ona je specifična i razvijena upravo za zadaću što je pomagalo ima obavljati te unesena u digitalno računalo. Upravo po toj metodologiji, programski realiziranoj, međusobno se razlikuju računalna radna pomagala koja u ostalim elementima mogu biti vrlo slična. Moć računala mora biti primjerena veličini zadatka i karakteru posla koji se ima izvršiti. Dakle strogo definiranih zahtijeva nema. Neka dobra radna pomagala ponekad više sliče na kalkulator koji školarci koriste u radu.

Specifična vrsta pomagala su 'radne postaje' ili 'inženjerske radne postaje' kojima je osnovna zadaća da zamijene crtaču dasku, papir i olovku te radni stol inženjera. Tako se znatno olakšava posao inženjeru jer se oslobađa traženja raznih normi, traženja podataka i standarda i sličnog jer je sve upisano u svima raspoloživu bazu podataka. Takve radne postaje po moći obrade podataka iznad su uobičajenih računala opće namijene, a imaju i specifičnu programsku potporu koju uobičajeni korisnik ne rabi. Imati će veći i puno kvalitetniji monitor, pisač velikih formata i razne dodatke kao 'tablet' (za unos nacrta) i slično. Takve postaje su u suštini komercijalni proizvodi dizajnirani da budu prihvatljivi što većem krugu korisnika.

Ako se računalno radno pomagalo radi 'po mjeri' korisnika onda se radi o specifičnom proizvodu koji se prodaje malom broju korisnika i u suštini se radi o PRODAJI ZNANJA (KNOWHOW). Takvi proizvodi su najkvalitetnija vrsta robe. Energija i sirovina u takvoj vrsti proizvoda najmanja je stavka u ukupnoj cijeni koštanja. Glavna stavka je kvalificirani ljudski rad i kreativnost bilo pojedinca ili tima koji su u realizaciji računalnog radnog pomagala sudjelovali.