2.3. RAČUNALNA ARITMETIKA

Bez obzira u kojem će se brojevnom sustavu prikazivati i unositi podaci u digitalno računalo i kakvi će se elektronički sklopovi za to primijeniti, sve radnje u računalu odvijaju se u binarnom brojevnom sustavu iz već navedenih razloga. U suštini nema razlike u postupku izvođenja aritmetičkih operacija u binarnom i dekadnom brojevnom sustavu (ili nekom drugom), jer sva pravila koja vrijede kod osnovnih aritmetičkih operacija u dekadnom brojevnom sustavu vrijede i za binarni brojevni sustav.

2.3.1. Binarna aritmetika

Binarni račun 1 + 1 = 10 treba shvatiti kao kad se kod dekadnog sustava ispunjava desetica (osnova), na primjer 5 + 5 = 10; pet više pet jednako nula, jedan dalje. Binarni račun 11 + 1 = 100 analogan je dekadnom primjeru 45 + 55 = 100.

Primjer I

Pretvaranje dekadnih brojeva 15 i 5 u binarne i osnovne računske operacije s njima:

Analogno zadanom slijedi:

a.) zbrajanje:

b.) oduzimanje:

c.) množenje:

d.) dijeljenje:

Prema primjeru računske operacije u binarnom brojevnom sustavu u ničemu se ne razlikuju od računalnih operacija u dekadnom brojevnom sustavu. Ima li onda smisla nadalje objašnjavati ostale računske operacije? Ne, osobito zbog toga jer se binarni brojevni sustav koristi u logici računalnih komponenti, sa čime se u suštini bave samo dizajneri računalnih čipova, vrlo mali i specijalizirani tip stručnjaka. Njima su potrebna temeljitija znanja iz ovog područja. Korisnicima računala bitno je samo saznanje da se obavljanje računskih operacija u digitalnom računalnom sustavu vrši binarnim brojevnim sustavom.

Računalo operacije množenja i dijeljenja svodi na uzastopna zbrajanja i oduzimanja, a raznim metodama može se oduzimanje svesti na zbrajanje, što uvelike pojednostavnjuje aritmetičke logičke elektroničke sklopove. Dakle, digitalno računalo u aritmetičkim operacijama služi se prvenstveno zbrajanjem brojeva. Naravno, postupak je duži, ali je bez značaja za korisnika zbog fascinantne brzine s kojom računalo računa.