3.4.4. Korisnička programska potpora
3.4.4. Korisnička programska potpora |
|
|
|
|
Korisnička programska potpora je vrlo raznolika, ovisi o potrebama i znanjima korisnika vrlo ju je teško podijeliti u skupine. Postoje programi za obradu teksta, tablični kalkulatori, baze podataka, grafički dizajn, obradu fotografija; automatsko kreiranje i dizajniranje na polju građevinarstva, elektronike i drugih znanosti; mnoštvo programa koji prate rad dodatnih uređaja kao FAX-kartica, skener, glazbena kartica; UTILITY (pomoćni) programi koji omogućuju brže 'čeprkanje' po disku i disketama, vode računa o urednosti spremljenih podataka na disku (da nisu razbacani), pomažu da se vrate slučajno izbrisani sadržaji ili čuvaju sustav od napasnika zvanih VIRUSI - mali zločesti programi koji znaju napraviti takvu štetu (brišu, prepravljaju ili umnožavaju podatke ili nešto drugo) da se korisniku zavrti u glavi.
Na osnovi mikroprocesora 8086 i IBM BIOS-a funkcionira većina PC sustava. Osim Microsoft-a operativni sustav za PC računala imaju u ponudi i Digital Research (DR DOS), IBM (IBM DOS), Novell, a u ponudi su i mrežna programska potpora od kojih su najpoznatije Windows for Workgroups, Windows NT, Lantastic, Novell Netware, IBM-ov OS/2. Noviji proizvod Microsoft-a, operativni sustav Windows 9X u sebi već objedinjava mrežnu potporu i u potpunosti je samostalan operativni sustav u kojem je rad u DOS-u samo jedna od mogućih sesija (SESSION). Windows XP, Windows Vista i Windows 7 posve su nova generacija operativnih sustava u potpunosti usmjerena kako na samostalan rad računala tako i na umrežavanje računala, s mnogim elementima sigurnosti, koji se nameću zbog zlouporaba u današnjem svijetu umreženih računala i sustava. Mikrosoft je praktički potisnuo sva dosad raspoloživa rješenja u drugi plan. Preko 95% uredskih i kućnih računala rabe najnovije Microsoft proizvode.
Velik je broj DOS i WINDOWS aplikacija danas u uporabi i svrstane prema grupama najpoznatije bi bile:
PROGRAMSKI JEZICI (JEZIČKI PROCESORI) Assembler, C, C++, Pascal, BASIC, Visual BASIC, Cobol, Delphi, Java, Visual Studio (.NET Framework) |
Popis grupa predstavlja u osnovi i globalnu podjelu korisničke potpore napravljene s jednim od jezičkih procesora (programski jezici). To je samo vrlo mali dio programske potpore razvijene za PC računala tijekom prošlog i ovog desetljeća. Nema računalne platforme za koju je razvijeno toliko programske potpore koliko je ima za PC računalo. Popularnost PC-DOS računala vjerojatno je uvjetovana zbog politike neplaćanja licenčnih prava IBM-u čime se je broj proizvođača naglo raširio i razbuktala proizvodnja PC računala diljem svijeta što je opet uzrokom drastičnog pada cijena i nepojmljivog tehnološkog razvoja.
Računalo proizvedeno danas za tri godine već je tehnološki staro.
Programska potpora u tolikoj mjeri je sofisticirana da se može vrlo brzo očekivati uspješna govorna komunikacija s računalom (OS/2 WARP), što nije ni čudo kad su je godinama strpljivo razvijali timovi ljudi. Najčešće to prepoznajemo po brojčanoj oznaci uz naziv programske potpore, na primjer inačice operativnog sustava MS-DOS imaju oznake 1.0 (1981. godina), 1.1, 2.0, 2.1, 3.0, 3.1, 3.2, 3.3, 4.0, 4.1, 5.0, 6.0, 6.1, 6.2, 6.21 i 6.22 (1994. godina).
Primjer II
Gdje je primjena programske potpore?
Zavisi od profesije i afiniteta korisnika i njegovih novčanih mogućnosti, ali evo nekoliko primjera:
SVAKODNEVNOM KORISNIKU - za plaćanje računa, Internet trgovinu, čitanje novina, traženje podataka web-tražilicom, socijane kontakte, igranje, pričanje, kockanje .... MUŠKARCU - pregledavanje novih modela vozila, vrsta piva .... ŽENI - pregledavanje i naručivanje garderobe, šminke, obuče, seksi rublja i igračaka, postavljanje raznih slika na socijalne mreže .... DJETETU - igranje jednostavnih igrica, pregledavanje trgovine igračkama, zaglupljivanje računala na neobičan način .... GURMANU - traženje egzotičnih recepata pomoću web-tražilice, naručivanje egzotičnih dodataka jelu on-line .... INŽENJERU - kao kataloški priručnik, za proračune, dijagrame, projektiranje, crtanje, arhivu ..... MATEMATIČARU - ne da se zamisliti što on i računalo mogu jedan drugome da urade. LINGVISTI - za jezičke analize, bibliografiju, rječnike, obradu rukopisa ...... PROFESORU - za pripremu metodskih jedinica, izradu lekcija i skripta, crtanje dijagrama, animiranje procesa ... UČENIKU - za izradu rasporeda sati, plan učenja, rješavanje zadataka, izradu diplomskog rada, zabavu, hobi ... UPRAVI ŠKOLE - izradu i pohranu dokumenata, praćenje nastavnog procesa i analizu uspješnosti .... PROGRAMERU - to mu je posao, on svašta zna. |
U suštini nema zanimanja u kojemu se računalu ne može naći primjena, barem u jednom malom segmentu, ako za ništa drugo onda barem za igranje.
Razvoj programske potpore veoma je složena zadaća. Upravo šarolikost i bogatstvo računalne programske potpore (većinom korisnička potpora) čini DRS moćnim. To znači da korisnik DRS mora ovladati tehnikom korištenja do razine njegovih potreba. Na primjer računovođa ne mora znati izraditi programe koje koristi, ali mora znati pripremiti disketu za izradu pričuve podataka (arhivu), dok ta razina za isporučitelja njegove programske potpore nije dovoljna.
Put do navedenog nije lagan ni jednostavan, jer treba savladati nekoliko faza korištenja DRS:
1.) Savladavanje tehničkih vještina korištenja digitalnog računalnog sustava. 2.) Ovladavanje jezikom kojeg računalo razumije radi razvijanja sposobnosti programiranja sustava. 3.) Primjena računalnog sustava u rješavanju raznih problemskih situacija. 4.) Korištenje informacija u rješavanju problema da bi odluke bile što objektivnije. |
Naravno navedeno se ne može preko noći ostvariti, što pred korisnika postavlja zadaću da jasno sagleda ciljeve korištenja računalne tehnike i da u razvoj programske potpore uključi što više ljudi i odredi nositelje razvoja koji će definirati zadaće i organizirati djelatnost prema željenom cilju. Naravno sve to pretpostavlja novčane izdatke, kako u nabavi sklopovlja, tako i u nabavi programske potpore. No, raširena grana djelatnosti zvana PIRATSTVO još uvijek kod nas omogućava da se pribavi odgovarajuća programska potpora bez nadoknade proizvođaču (mada je protuzakonito). U eri pirata i besparice, korisnik često pribjegava kopiranju (nije krađa ali ...) programskih alata od prijatelja i dobije ga bez dokumentacije što u krajnjem rezultatu ima mučno 'kopanje' po alatu da se savladaju njegove mogućnosti.
Najbolje je rješenje je programsku potporu kupovati kod ovlaštenog prodavača, jer je moguće ostvariti reklamaciju u slučaju neispravnosti, dobiva se potrebita dokumentacija (knjige) i stiče status LICENCIRANOG korisnika što u budućnosti omogućava besplatno dobivanje manjih preinaka ili dosta jeftiniju kupnju novije verzije alata po cijeni čak i ispod 50% od cijene za novog korisnika. Ovaj tekst pisan je korištenjem licenciranog alata uz koji je naravno, isporučena i pripadna dokumentacija.
Pod dokumentacijom se podrazumijeva tekstualni opis ili upute o:
Čak i u slučaju najboljih programa, koji su dobro organizirani i snabdjeveni opcijom HELP za traženje dodatnih objašnjenja (obično pritiskom na tipku F1), ne mogu se utvrditi sve mogućnosti koje program ili PROGRAMSKA GRUPA pruža. Noviji ALATI, odnosno programske grupe, toliko su složeni da uz svu raspoloživu literaturu i dotadašnje znanje treba uložiti dane i dane rada da bi se savladao veći dio njihovih mogućnosti. Visoko specijalizirani i sofisticirani alati znaju zauzeti i premašiti 1 GB prostora na tvrdom disku.
Dobra dokumentacija sadrži sve neophodne informacije o alatu i pripremljena je za korisnika koji nema nikakvo prethodno znanje niti o programu niti o načinu njegovog korištenja. Mora biti napisana čitko i ne smije se pretrpati nepreglednim tehničkim detaljima. Sve češće se za učenje rada s programskom potporom koriste video zapisi, koji vrlo brzo korisnika uvodu u temelje korištenja programske potpore. No temeljito svladavanje neke programske potpore nije moguće bez kvalitetnog priručnika, bilo tiskanog ili pripravljenog u elektroničkom obliku, na primjer kao PDF zapis.
SAŽETAK:
Sama koncepcija digitalnog računala, osobito PC sustava, omogućava dizajn sustava upravo prema potrebama korisnika. Čemu monitor u boji datotečnom poslužitelju, kojemu je zadaća da objedinjava i opslužuje podacima za njega spojena računala, osim da se ustanovi da li ispravno radi? Sigurno je da u građevinskom projektnom birou crno bijeli monitor dijagonale 9" neće pripomoći korisniku u uspješnosti poslovanja. Za takvo mjesto primjereniji je monitor u boji dijagonale 15" ili 17" pa i više, a spomenuti od 9" odlično će poslužiti kao monitor neke blagajne u dućanu. Računalu te blagajne neće trebati veliki diskovni i memorijski resursi kao ni grafički okoliš tipa Windows. Kakvu konfiguraciju sustava izabrati ovisi o potrebama i afinitetima korisnika. No, kvalitativni udio pojedinih komponenti sustava za različite poslove u osnovi može se prihvatiti prema narednoj slici.
|
| Slika 3.4.7 Kvalitativni udio komponenti DRS prema namijeni. |
Razvoj tehnologije PC računala omogućio je velike procesne moći računala, diskovne i memorijske kapacitete po učinku deseterostruko većim od prvih PC računala a po manjoj cijeni. PC računalo se je u tolikoj mjeri komercijalizirao da postaje sastavni dio doma svake porodice. Tome pridonosi i veliki učinak svjetske računalne mreže (INTERNET) koja omogućava dostup nesagledivom svijetu informacija pomoću MODEM-a po cijeni gradskog telefonskog impulsa, a modernije tehnologije (kao ADSL) još su jeftinije i omogućavaju daleko veće komunikacijske brzine. Daljnji trendovi razvoja sigurno će biti u prvom redu još veća procesna moć računala, brža komunikacija umreženih računala, te povećanje kapaciteta ostalih komponenti uz MULTIMEDIJU kao sveopći pristup.
|
 |
|
|
Citiranje ove stranice: Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska. {Datum pristupa}; https://informatika.buzdo.com/datoteka. Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost |
