Organizacija mrežnog sustava

Organizacija mrežnog sustava podrazumijeva točno sagledavanje potreba korisnika te izbor mrežne opreme koja će ih međusobno povezati u mrežu i izbor poslužitelja i usluga (servisa) koje će im se staviti na raspolaganje. Mrežni sustav za rad s više poslužitelja drugačije se organizira od sustava sa samo jednim poslužiteljem, skuplji je ali stabilniji.

Poslužitelj može raditi kao:

Naravno, drugi izbor je moćniji i učinkovitiji, ali i skuplji jer ih moguće treba ih više u mreži, radna memorija drugačije se organizira i nema DOS 'zavrzlama' oko UMB itd, a dio koji se odnosi na DOS komande se emulira. Na takav poslužitelj nema potrebe priključivati monitor i tipkovnicu te njihove DOS driver-e. U Setup parametrima postaviti će se njihova odsutnost te na taj način cjelokupna će se zadaća računala usmjeriti na usluge koje računalo kao poslužitelj ima obaviti.

Windows operativni sustavi kao XP, Vista ili 7 u korisničkoj i poslužiteljskoj verziji mogu raditi i kao korisnički i kao poslužiteljski sustav. Poslužiteljska verzija je kao takova moćnija glede sigurnosti, brzine rada, opsluživanja, sklopovskih resursa i drugih čimbenika. Kako osobno računalo korisnika može dijeliti neke svoje resurse (kao pisač) s ostalim korisnicima mreže, znači da ima poslužiteljske osobine i u tom kontekstu može se promatrati kao nenamjenski poslužitelj. Staro osobno računalo s Widows 3.11 ili Windows 9X operativnim sustavom može pak imati zadaću pružanja usluga ispisa na pisaču povezanog za njega. Po funkcionalnosti pripadalo bi namjenskom poslužitelju. Noviji pisači imaju ugrađeni mrežni podsustav (mrežnu karticu) i mogu se nadzirati od strane namjenskog poslužitelja. Takvo rješenje je sigurnije i učinkovitije.

Na narednoj slici, u sabirničkoj konfiguraciji, prikazani su različiti načini upravljanja poslovima ispisa uz pisač na radnoj postaji i namjenski poslužitelj posvećen poslovima ispisa.

Slika 3.6.12 Konfiguracija mreže s poslužiteljem ispisa.

Pisač priključen na radnu postaju može se proglasiti kao njen lokalni resurs ili će se proglasiti kao mrežni udaljeni resurs ali opet pod nadzorom poslužitelja ispisa.

Programska potpora poslužitelja ispisa redovito sadrži 'nadglednika' ispisa (print spooler), dio potpore koji kreira međuspremu u kojoj se čuvaju svi poslovi ispisivanja (jobs) čekajući u NIZU red (queue) da se izvrše. Sofisticirana programska potpora nadglednika omogućiti će izmjenu redoslijeda ispisivanja, brisanje iz niza, određivanja vremena ispisa (recimo noću) i slično.

Slika 3.6.13 Organizacija ispisa u mreži.

Svakom poslužitelju ispisa odredi se jedan ili više nizova koje mora pratiti. Svakom nizu dodjeljuje se jedan pisač. Niz ne može podržavati više pisača ali na jedan pisač može se uputiti više nizova. Svaki od pisača proglasi se kao jedan od port-ova za ispis na radnoj postaji (LPT1, LPT2 ...) te kad korisnik odabere jedan od pisača glede ispisa nekog izvještaja, u suštini podatke za ispisivanje šalje kao datoteku koja se pridodaje začelju niza kojemu pisač pripada i čeka da dođe na red za ispis. Ako pisač ne radi, poslovi se skupljaju u nizu i odmah izvrše od mjesta gdje je ispisivanje prekinuto pri isključivanju pisača čim se pisač ponovo uključi. Podaci niza pamte se sve dok se ne ispišu ili obrišu iz niza. Isključivanje poslužitelja ne utječe na gubljenje podataka za ispisivanje, jer se čuvaju kao datoteke niza.

Poslužitelj, kao uređaj, zbog raznolikosti zadaća koje mora obaviti, treba imati moćnije sklopovske resurse u odnosu na postaju, pogotovo glede kapaciteta radne memorije i diskova, te stabilne i pouzdane komponente, jer se od njega očekuje gotovo neprekidni svakodnevni rad. Stoga izradi sklopovlja poslužitelja posvećuje posebna pažnja. Sustav za hlađenje, na primjer, vrlo je brižljivo dizajniran. Svi vitalni uređaji obično su udvostručeni, (napajanje, mrežna kartica, ventilatori ...). potpuno sklopovski riješen RAID je zasigurno prisutan, a UPS uređaj je sastavni dio cjelokupnog okruženja poslužitelja. Osim toga u osnovi se svaka komponenta prije ugradnje testira, te potom sklopljeni poslužitelj u cijelosti. Stoga ne treba čuditi što im je cijena u odnosu na osobno računalo višestruko veća. Pa kad smo već kod igara, treba napomenuti da je to najzahtjevnija programska potpora uopće. Osobna računala za ovu namjenu po cijeni su blizu skromnijim poslužiteljima, a najveći novčani trošak ide na račun mikroprocesora, radne memorije i grafičkog sustava.

Uz sve navedeno poslužitelji nemaju prihvatljive igračke sposobnosti jer im je grafički podsustav u osnovi vrlo slab. Ali mogu biti poslužitelji igranja, odnosno poslužitelji koji igračima u mreži šalju podatke potrebne da bi se na njihovoj klijentskoj strani, njihovom osobnim računalima, prikazala odgovarajuća slika. Dakle, postoji poslužiteljska i korisnička programska potpora. Mrežno igranje bez granica među kontinentima stvarnost je, korisnici se udružuju u grupe, ratuju, grade ili već što, ovisno o vrsti igre, i sve se naravno plaća. Primjeri su America's Army, Guild Wars, World of WARcraft, WarBirds i druge. Sve navedeno danas je moguće zbog sve većeg broja Internet korisnika i prihvatljivih brzina pristupa (ADSL) za ovu svrhu, ali i prihvatljive cijene igranja.

Radna postaja je računalo koji svoj dio mrežne programske potpore koristi ukomponiran u OS računala (DOS, Windows, OS/2 ...) instaliran na disku postaje. Ako postaja ne sadrži tvrdi disk, već se samo inicijalizira posredstvom programa na disketi ili s ROM-a na mrežnoj kartici, oslanja se na rad OS poslužitelja na kojem se za svaku pojedinu postaju čuva njena 'programska konfiguracija' - osnovne datoteke sustava koje se izvode na radnoj postaji i omogućavaju komunikaciju s poslužiteljem. Inicijalizacija postaje putem ROM-a, uz odsustvo diskovnih uređaja, dobro je rješenje kad se želi spriječiti unos ili iznos (krađa) podataka s poslužitelja.

Dakle, jedna te ista datoteka usmjerena s diska poslužitelja prema radnoj postaji doživjeti će strukturne promjene poštujući osobitosti OS radne postaje i protokol izmjene podataka i obratno. Način formatiranja mrežnog diska i njegova organizacija u potpunosti je u nadležnosti mrežnog OS i nema nikakve povezanosti s načinom pohrane podataka u radnoj postaji. Takva organizacija nije svojstvena PEER-TO-PEER (P2P) mrežama gdje su mrežni resursi dopuna OS postaje-poslužitelja i sve postaje moraju imati OS ili programsku potporu iste 'porodice', jer u protivnom izmjena podataka i dijeljenje resursa nije moguće ili je jako otežano.

Prilikom uspostave mrežnog sustava po uključivanju poslužitelja, poslužitelj ispituje koje su postaje već aktivne i dozvoliti će njihovu prijavu na mrežni sustav. Ovo ispitivanje neprestano se obavlja prema utvrđenim vremenskim razmacima, te će poslužitelj ako ustanovi da je prijavljena postaja isključena automatski s njom prekinuti komunikaciju. Isključivanje poslužitelja obavlja nadglednik mreže i tijekom postupka automatski se odjavljuju svi neodjavljeni korisnici mreže.

Posebna programska potpora, koja se može u mrežu ugraditi, odnosi na poslužitelj baza podataka (database server) koji obrađuje podatke temeljem korisnikovih zahtijeva, npr. iskaz u SQL-u, te se po obradi podataka korisniku šalje rezultat. Na taj način mnogo se brže obrađuju podaci nego da se obrađuju u radnoj postaji. Na slijedećoj slici prikazano je načelo rada datotečnog poslužitelja i poslužitelja baza podataka.

Slika 3.6.14 Načelo rada poslužitelja datoteka i baza podataka.

Dakle, programska potpora za 3.6.14-b kreira se razdijeljena na dva dijela, prvi koji na poslužitelju obavlja zahtjevne obrade i drugi koji vrši jednostavne zadaće kao prikaz obrađenih podataka i slično.

Budući da će mrežni poslužitelj sadržavati vrlo važne podatke, nezamislivo je da nema sustava za izradu sigurnosnih kopija podataka (backup), osobito u koncepciji s jednim poslužiteljem, kao QIC ili DAT sustav koji koriste magnetski zapis na traci slično kao kaseta na kasetofonu. Jedan od načina je i uporaba višestrukih disk pogona RAID (Redundant Areas of Independent Disks), u kojem se organizacija spremanja podataka može organizirati samo kao povećanje diskovne memorije (RAID 0) ili dupliciranje diska (RAID 1) pa do postupka utvrđivanja i ispravljanja grešaka, provjere pariteta podataka i drugih pogodnosti (RAID 5 ili RAID 6).

Naravno uporaba UPS - besprekidnog izvora napajanja, koji će se brinuti o neprestanom dovodu energije mrežnom poslužitelju, nužan je element sigurnosnog funkcioniranja mrežnog sustava.

Svakom korisniku u mreži dodjeljuju se prava korištenja pojedinih mrežnih resursa, ili se korisnici mogu se svrstati u radne grupe, te se svakoj radnoj grupi određuju opća prava ili povlastice koje mogu imati npr. pravo dostupa laserskom pisaču ili pravo dostupa pojedinim imenicima diskova ili cijelom disku. Brigu o tome vodi nadglednik (supervisor) koji ima sva prava nad aktivnostima rada mreže i određuje koja će prava imati pojedini korisnici ili grupe. Svrstavanje korisnika u grupe pojednostavnjuje konfiguraciju i upravljanje (administriranje) cjelokupnim mrežnim sustavom.

Korisnici mreže mogu se podijeliti u tri skupine:

Nadglednik vodi brigu o integriranju svih periferija i radnih postaja u mrežu vodeći računa o njihovim osobitostima (OS postaje i drugo). Određuje koje će periferije biti zajedničke, kao laserski pisač, crtač, NAS (Network-attached storage) i slične skuplje periferije i tko će sve njima moći pristupiti, te ako je potrebito i u kojim vremenskim razdobljima dana. On u osnovi osmišljava i održava cjelokupni mrežni sustav i njegovo funkcioniranje. Ima neprikosnovena prava u radu s mrežom i njenim resursima.

Operater je korisnik s pravom pristupa i upravljanja dijelom mrežnih resursa, može mijenjati parametre sustava koje mu odobri nadglednik i obično se povlastice odnose na dijelove sustava u njegovom radnom okruženju.

Korisnik spada u skupinu koja na rad mrežnih resursa ne može utjecati niti mijenjati parametre sustava, može koristiti samo one resurse prema kojima mu nadglednik ili operator odobri pristup.