4.1.1. Datoteka i njena specifikacija |
Svrsishodan skup binarnih zapisa na disku ili nekom drugom mediju, naziva se DATOTEKA (FILE). U MS-DOS operativnom sustavu prepoznaje se po nazivu (IME) i dodatku (TIP), međusobno odvojenih točkom. Smješta se u jedan od imenika na nekom uređaju. Dakle, da bi se znalo gdje je smještena, treba poznavati uređaj, imenik na uređaju, naziv i tip datoteke. Temeljem navedenog SPECIFIKACIJA datoteke u MS-DOS sustavu je:
Slika 4.1.3 Specifikacija datoteke. |
Značenje elemenata specifikacije je:
DISK: Uređaj označen jednim slovom od [A:] do [Z:] na kojem se datoteka nalazi. Pripravljen za prihvat podataka naziva se i VOLUMEN, kojemu se može dodijeliti ime od najviše 11 znakova. Samo jedan volumen može imati samostartajuća aktivna (A) svojstva. Particija: Disk se dijeli na particije, više volumena. Ako je cijeli disk samo jedna particija, jedan volumen, onda automatski postaje samostartajući u postupku FORMATIRANJA (priprave za prihvat podataka). Disk se može podijeliti na najviše 4 PRIMARNE particije (mogućnosti BIOS-a), koje jedine mogu imati samostartajuća (boot) svojstva, pri čemu to može samo jedna od njih i označava se kao aktivna (A). Bilo koja primarna particije, osim aktivne, može se podijeliti na LOGIČKE particije, što nije ništa drugo do proširenje popisa particija. Broj logičkih particija ograničen je brojem slobodnih rasploživih slova abecede, naravno bez uporabe nama svojstvenih grafema. NAPOMENA: Operativni sustav particije prepoznaje kao diskovne uređaje. \imenik\ Imenik s podimenicima (directory, subdirectory) s kojima se označava PUT (PATH) do mjesta gdje se datoteka nalazi (imenik N). Odvajanje imenika vrši se pomoću znaka ' \ '. Noviji operativni sustavi za navedeni pojam koriste nazive mapa (map) ili fascikla (folder). IME Naziv datoteke, obično se zadaje tako da asocira na njen sadržaj ili zadaću. U MS-DOS smije imati najviše 8 (osam) slova ili znamenki. Ne preporuča se uporaba naših grafema. . Znak koji odvaja IME i TIP datoteke. TIP Dodatak nazivu, koji se od naziva odvaja točkom i pobliže označava namjenu datoteke. Smije imati 3 (tri) znaka uz ograničenja za naša slova.
Treba zapaziti da specifikacija datoteke sadrži znakove ' : \ . ' koji se ne smiju koristiti u imenu i tipu datoteke ili nazivu uređaja. Također se ne smiju koristiti naši grafemi. Osim navedenih operativni sustav koristi još poneke znakove (kao ' / ? * ~ '), te je opća preporuka da se za bilo kakve nazive koriste samo slova i brojke u skupini od prvih 128 znakova ASCII koda. Ukupna duljina specifikacije ne smije preći 255 znakova. Razmaci u nazivu datoteke i imenika nisu dozvoljeni.
Primjer I
Najznačajniji tipovi datoteka u MS-DOS operativnom sustavu su:
PROGRAMSKE DATOTEKE - sadrže izvršni binarni kod i vrše neku zadaću kao igre. Imaju jednu od slijedećih oznaka tipa:
.COM ili .EXE Jedino se datoteke navedenih tipova mogu pokrenuti direktno iz OS, tako da se utipka njihovo ime (ne treba i tip) i pritisne tipka <ENTER>.
KOMANDNE DATOTEKE (BATCH) - sadrže osmišljen popis komandi i naredbi OS koje se prema popisu redoslijedno izvršavaju. Imaju oznaku tipa:
.BAT
DATOTEKE SUSTAVA - sadrže informacije o resursima DRS i temeljem njihovog sadržaja konfigurira se DRS. Imaju oznaku tipa
.SYS
UPRAVLJAČI (drivers) UREĐAJA I PROGRAMSKIH ALATA - sadrže podatke o osobitostima uređaja prema kojem se upućuju podaci. Obično su tipa
.DLL ili .PRD ili drugo ovisno o namijene.
DATOTEKE INICIJALIZACIJE I KONFIGURACIJE - sadrže podatke potrebite za start programske grupe ili aplikacije i obično su tipa
.INI ili .CFG Bez većeg iskustva ne treba ih 'čačkati'.
PRIVREMENE DATOTEKE - nastale kao proizvod nezavršenog ili prekinutog rada s nekom aplikacijom. Obično su tipa
.TMP
Treba ih povremeno izbrisati s diska jer nepotrebno
zauzimaju slobodan prostor diska. Korisno je imenovati
poseban imenik gdje će ih OS držati.
OSTALE - datoteke po tipu koji asocira na sadržaj ili programski alat s kojim su izrađene, kao
.BAK .OLD .TXT .DOC .DBF .BMP .WKS .HLP .OVL
Označavaju zaštitnu kopiju datoteke u radu, staru verziju
datoteke, tekstualne datoteke, dokumente Word-a, datoteku
baze podataka, sliku, tabličnu kalkulaciju, opise za
ispomoć, datoteku poruka i drugo.
Nadalje, u sintaksi komandi i naredbi oznaka #SD podrazumijeva navođenje svih uokvirenih elemenata specifikacije.
Već je spomenuto da neke datoteke korisnik ne vidi, jer im je dodijeljeno SVOJSTVO (ATTRIBUTE) da budu skrivene (HIDDEN). Pored navedenog atributa mogu imati i svojstvo samo čitanja (RO), oznaku pripadnosti sustavu (SYSTEM) ili svojstvo arhive (ARCHIVE) koje omogućava pravljenje nevidljive zaštitne kopije datoteke.
Atributi datoteke zadaju se datoteci komandom ATTRIB i popisom atributa koji se žele postaviti, prema sintaksi:
ATTRIB_[+H|-H][+S|-S][+R|-R]+[+A|-A]_#SD (Ext) _[/S]
Oznaka ' + ' znači da se atribut dodjeljuje, a ' - ' da se briše, što znači da se ' + ' i ' - ' ne mogu istovremeno uporabiti uz isti atribut. Opcija ' /S ' omogućava pregled svih datoteka i njihovih atributa u imeniku u kojem je trenutno OS i svim ostalim imenicima.
Primjeri:
ATTRIB_-H_MSDOS.SYS Ukida atribut skrivenosti naznačenoj datoteci. ATTRIB_+A_C:\DOS\TREE.COM Daje datoteci TREE.COM u imeniku DOS atribut arhiviranja. ATTRIB_/S_|MORE Daje kontrolirani pregled svih datoteka i pripadnim im atributima.
Komanda ATTRIB može se uporabiti i za zaštitu imenika.
Vrlo je značajna komanda PATH (PUT) koja određuje kojim će imenicima OS osigurati nesmetano korištenje njihovih sadržaja bez obzira na to gdje se OS trenutno nalazi. Komanda se u pravilu nalazi u sastavu datoteke AUTOEXEC.BAT koja sadrži skup komandi koji COMMAND.COM izvršava odmah po uspostavi rada sustava ako pronađe navedenu datoteku.
Primjer II
Sadržaj startne i konfiguracijske datoteke sustava AUTOEXEC.BAT i CONFIG.SYS.
@ECHO OFF REM REM -------------------------- REM STARTNA DATOTEKA SUSTAVA REM -------------------------- REM SET TMP=C:\TEMP SET TEMP=C:\TEMP PROMPT $p$g PATH C:\BAT;C:\DOS;C:\MOUSE;C:\TOOLS PATH %PATH%;C:\WINDOWS;C:\WORK DOSKEY MOUSE mode con cp prep=((850 852) c:\dos\ega.cpi) mode con cp prep=((850) c:\dos\cro_ega.cpi) chcp 852 keyb yu,,c:\dos\keyboard.sys CLS VER device=c:\dos\himem.sys device=c:\dos\emm386.exe RAM REM REM ----------------------------------- REM KONFIGURACIJSKA DATOTEKA SUSTAVA REM ----------------------------------- REM buffers=16,0 files=100 dos=UMB lastdrive=Z FCBS=16,0 dos=HIGH country=038,, c:\dos\country.sys install=c:\dos\nlsfunc.exe devicehigh=c:\dos\display.sys CON=(EGA,437,2)
Komanda PATH, napisana u dva reda kojima se sadržaj slijedno sastavlja pri izvršavanju, određuje da je stalan pristup omogućen programskoj grupi WINDOWS, vanjskim komandama i naredbama operativnog sustava u DOS imeniku, pomoćnim alatima i programima u imeniku TOOLS, ali ne i imenicima NC (Norton Commander) NU (Norton Utility) unutar imenika TOOLS, te radnom imeniku WORK bez obzira gdje je OS trenutno aktivan. Prema sintaksi moguće ju je definirati u više redaka kao u primjeru.
Komande u startnoj datoteci omogućavaju redoslijedno: isključivanje prikazivanja teksta komande na ekranu, postavljanje oblika pokazivača, određivanje stalnog puta pristupa, određivanje imenika za čuvanje privremenih datoteka (datoteke tipa .TMP), aktiviranje komande za praćenje već zadanih komandi i naredbi OS koje se okomitim strelicama mogu pretražiti i odabrati za ponovno aktiviranje ili izmjenu, poziv programa za kontrolu miša te brisanje ekrana i prikaz verzije OS.
Prve četiri komande su ugrađene, DOSKEY je u imeniku [C:\DOS], dio je vanjskih komandi operativnog sustava i može se aktivirati bez navođenja pogona i imenika jer joj je pristup s PATH prethodno za stalno omogućen. MOUSE.COM je datoteka za komunikaciju s mišem u imeniku [MOUSE].
Kad imenik [C:\DOS] i [C:\MOUSE] ne bi bio u PATH ne bi se datoteke DOSKEY i MOUSE mogle aktivirati kao u primjeru, već bi se trebao navesti cjelokupni put do njih ( [C:\DOS\DOSKEY.COM] i [C:\MOUSE\MOUSE.COM] ). Pošto su izvršne datoteke nije potrebito navoditi njihov tip, dovoljno je napisati samo ime datoteke.
Imenik BAT obično sadrži pozive za izvršavanje pomoćnih programa kao NC ili NU, ili pak sadrži niz komandi koje se imaju redoslijedno izvršiti. Takav niz komandi naziva se komandna procedura ili po anglosaksonski 'batch'. Obično se postavlja prvi u popisu putova, te mu se daje prioritet u izvršavanju komandi i procedura u njemu, bez obzira da li se nadalje nalazi neka istoimena komanda. Na taj način moguće je prekonfigurirati način ponašanja ostalih programa prilikom njihovog pozivanja nalažući im da promijene inicijalne početne postavke. U [BAT] imeniku mogu se nalaziti datoteke za brzu promjenu rasporeda tipki prema oznakama na tipkovnici u skladu s prikazom na zaslonu monitora, nazvane na primjer 'USA.BAT', 'CRO.BAT' i 'HR.BAT' koje bi sadržavale slijedeće:
mode con cp select=437 (sadržaj datoteke USA.BAT) mode con cp select=850 (sadržaj datoteke CRO.BAT) mode con cp select=852 (sadržaj datoteke HR.BAT)
Komande 'MODE' i 'CHCP', iako su pisane malim slovima izvršiti će se jer DOS ne pravi razliku između malih i velikih slova, a služe za brzi odabir kodne tablice pomoću koje će se prikazati naši znakovi na zaslonu monitora u skladu s raspoloživim rasporedom znakova na tipkovnici. Naime, poneke tipkovnice imaju iscrtane znakove u različitim bojama kako bi se lakše razlučili pojedini standardi označavanja tipki. Datoteka 'CRO_EGA.CPI' prepravljena je datoteka 'EGA.CPI' i sadrži podatke kako iscrtati naše grafeme a koja se treba izraditi tako da popuni prazna mjesta u 850 kodnoj tablici. U skladu s prikazom nama specifičnih grafema treba uskladiti raspored znakova na tipkovnici (komanda KEYB) te omogućiti očitavanje pripadnim im konfiguracijskih postavki koje su zadane u tri posljednje linije konfiguracijske datoteke. 'NLSFUNC.EXE' datoteku treba aktivirati u sustavu kako bi se omogućio rad s više kodnih stranica. Rad samo s jednom kodnom stranicom ne zahtijeva da je 'NLSFUNC.EXE' datoteka aktivna te se konfiguracijska i startna datoteka mogu preinačiti prema primjeru za Windows 98 sustav.
Citiranje ove stranice: Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska. {Datum pristupa}; https://informatika.buzdo.com/datoteka. Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost |