5.2. LINUX - UBUNTU operativni sustavi
5.2. LINUX - UBUNTU operativni sustavi |
|
|
|
|
Ubuntu je afrička riječ koja bi otprilike upućivala na 'humanost prema drugima' i potiče iz Zulu i Xhosa afričkog jezika. Ako se naziv poveže sa činjenicom da je to Linux distribucija utemeljena na Debian distribuciji, dakle besplatna na zadovoljstvo svih koji je žele koristiti, od koje je naslijedila sve njezine kvalitete, nije ni čudo da je Ubuntu i njene inačice sve popularnija distribucija iako je predstavljena 2004. godine (Debian se razvija od 1997. godine).
Debian distribucija zasnovana je na potpuno volonterskom radu pripadnika FSF udruge (The Free Software Foundation), kojima je osnovni cilj razvoj besplatne programske potpore za bilo koga, u kojem trenutno u razvoju ove vrste programske potpore sudjeluje više od 1000 osoba. Ubuntu je drugačiji projekt od Debiana, ali u oba projekta uključene su osobe iz oba tima, te mu je stoga vrlo sličan u bitnim osobitostima:
|
Raspoloživo je više distribucija koje se razlikuju po grafičkom sučelju (GNOME i KDE), poslužiteljske (Ubuntu Server Edition) i korisničke verzije (Ubuntu Desktop Edition), edukativna verzija (Edubuntu), osnovna minimalna u svakom pogledu besplatna verzija (Gobuntu), verzija za mobilne Internet uređaje (Ubuntu MID), verzija za slabije računalne platforme (Xubuntu) i verzija optimizirana za multimedijalne sadržaje (Ubuntu Studio). Dakle, poprilično različitih 'poddistribucija'. O detaljima ima poprilično opisa glede navedenog na njihovom sjedištu. Za korisnike početnike jedna od ovih distribucija je vrlo prihvatljiva. Za prikaz ovih distribucija odabrana računalna platforma je Virtual PC. Prilikom instalacije na Virtual PC računalo treba izabrati za preuzimanje ispravnu distribuciju glede specifičnosti ovog računala (pažljivo pretražiti jedan od mnoštva raspoloživih ftp-poslužitelja - The complete list of download locations - Ireland HEAnet, na primjer):
Navedene distribucije ne koriste grafičko sučelje tijekom instalacije i pokazale su se najprihvatljivije za Virtual PC platformu. Upiti tijekom instalacije gotovo su identični kao kod instalacije Debian operativnog sustava. Kada se preuzme odgovarajuća .iso datoteka i izvrši njezin dohvat iz kreiranog Virtual PC računala, treba izvršiti ponovo pokretanje računala (izbor 'Reset') i započinje instalacijski postupak očitavanjem sadržaja .iso datoteke kako slijedi prema narednim slikama.
Virtual PC ne zna na najbolji način protumačiti miša, te je prilikom početka procesa instalacije UBUNTU distribucije potrebno pritisnuti tipku <F6> i pridodati opis 'i8042.noloop' kako prikazuje naredna slika s kojom počinje instalacijski proces Ubuntu, koji nije ništa drugo nego dodatni naputak za BOOT LOADER, odnosno dopuna njegovih parametara u instalacijskom postupku. Navedeno vrijedi za obje distribucije.
Nakon navedenog mogu se podesiti lokaliteti prema želji a u ovom primjeru odabrano je sučelje na engleskom jeziku. Nakon toga instalacija se odvija tijekom vrlo sličnim kao prilikom instalacije Debian-a, treba odgovoriti na sva postavljena pitanja. U odnosu na poslužiteljski pristup, uporabljena je jednostavna instalacija koja je stvorila samo jednu primarnu diskovni particiju za datotečni sustav [sda1] i jednu logičku za SWAP [sda5]. Za razliku od Debian-a, Ubuntu instalacija procedura, iako se je odvijala u Virtual PC okruženju kao u primjeru za Debian, prepoznala je SATA diskove što se vidi iz slova kako su označene particije. Pri kraju instalacije izrađuje se jezgra (kernel) temeljem raspoloživih općih - generičkih upravljačkih programa. Imenična struktura po instalaciji operativnog sustava vrlo je slična opisu u poglavlju 5.1.3.
|
| Slika** 5.2.1 Početni prikazi i podešavanja prilikom instalacije. ( + / - ) |
Odabrana rezolucija prema narednoj slici je malena zbog razumljivosti prikaza u ovim sadržajima i sigurno se u stvarnoj situaciji neće postaviti na prikazani način. Kada je postupak instalacije završen računalo (Virtual PC) prikaže na zaslonu monitora 'razmazanu' sliku jer ne zna rastumačiti 24 bit-nu dubinu boja, već samo 16 bit-nu dubinu boja. Ovaj mali dio mora se 'korigirati' na ruke prema slijedećem:
Izbor početne rezolucije zadaje se u postupku instalacije i vrijednost prikazana na narednoj slici uzeta je da bi se sadržaj GUI sučelja prihvatljivo prikazao na ovoj stranici.
|
| Slika** 5.2.2 Izbor početne rezolucije, prijava na sustav i izgled GUI sučelja. ( + / - ) |
GNOME (GNu Object Model Environment) sučelje ima vizualnu osobitost da svi izbornici započinju iz linijskog izbornika na vrhu, no bez obzira na to slijedi 'Windows' filozofiju te se nije teško snaći korisniku koji se s ovim sučeljem prvi pit susreće. Isto vrijedi i za tipke miša. Ovo sučelje je bliže filozofiji uporabe radne površine nego filozofiji rada s 'prozorima'.
KUBUNTU ima implementirano KDE (K Desktop Environment) grafičko sučelje, te je stoga ovoj distribuciji dodijeljen prefiks ' K '. Po osobitostima podsjeća na 'Windows' - ima početni (start) botun. No i ovo i prethodno sučelje slijede X Window filozofiju, koja u načelima rada nema ništa zajedničko s Windows OS. Način funkcioniranja X Window sučelja za sve Linux distribucije i sve vrste grafičkog sučelja je isti i opisan je u poglavlju o Debian operativnom sustavu. Postupak instalacije gotovo se ne razlikuje od prethodno opisanog i treba izvršiti iste preinake u konfiguracijskim datotekama kao u prethodnom slučaju.
|
| Slika** 5.2.3 Prijava na sustav, učitavanje i izgled radne površine. ( + / - ) |
Uvodni prikaza na zaslonu monitora za početak instalacije ove distribucije gotovo je istovjetan Ubuntu uvodnom prikazu na zaslonu monitora prema slici 5.2.1. Opisana su ukratko dva primjera distribucije. Neke sadržaji su im zajednički neki ne. Korisnik treba izabrati onu koja mu po ponuđenim sadržajima zadovoljava potrebe. Znači treba pažljivo pregledati što sadrži svaka od ponuđenih distribucija i prema tome izabrati. A ako će kriterij odabira biti vrsta grafičkog sučelja nema mnogo dilema, a ' APT ' mehanizmom nadogradnje korisnik može instalirati gotovo sve sa čime distribucije raspolažu.
Ono što nije bez značaja za ove distribucije je da su svi sadržaji prevedeni na Hrvatski. Zajednica ma kao mala bila, ako za to postoji volja može napraviti čuda. Barem je prepoznatljiva po svom materinjem jeziku. Osim toga dio je globalnog svjetskog projekta koji ne bi mogao ostvariti veći učinak da nije ovog vrlo moćnog komunikacijskog sustava za razmjenu informacija zvanog INTERNET.
Novije inačice ovog operativnog sustava u instalacijskom postupku ne razlikuju se u odnosu na prethodno opisano gotovo u ničemu. Za instalaciju OS na Virtual PC potrebno je preuzeti neku od datoteka zasnovanih na instalacijskom programu s tekstualnim sučeljem, kao na primjer:
Kod inačica verzije 10.04, zbog podrške sklopovskom ubrzavanju virtualnog računala, potrebno je isključiti stavke /File/-/Options/-|Hardware Virtualization| i /File/-/Options/-|Full-Screen Mode| u 'Virtual PC' konzoli (slika 1b) ako se instalacija vrši na računalu kojemu mikroprocesor ovu osobitost ne podržava.
Kod inačica verzije 11.10 korištene su slijedeće instalacijske datoteke.
Kod inačica verzije 12.04 koriste su slijedeće instalacijske datoteke.
Kod inačica verzije 12.10 koriste su slijedeće instalacijske datoteke za CD / DVD, a raspoložive su 32 bit-ne i 64 bit-ne verzije ali za različite vrste mikroprocesora.
Za inačice verzije 12.04 bitno je da imaju mnogo dužu podršku u odnosu na uobičajenu shemu izdavanja novijih verzija OS - LTS (Long-Term Support). Podrška korisnicima je pet godina, što je idealno za održavanje u organizacijama koje imaju brojčano veliku implementaciju ovog operativnog sustava. Također je moguća nadogradnja (upgrade) s ranije verzije 11.10 uz pomoć ugrađene programske za tu svrhu, što je veliko poboljšanje glede učinkovitijeg održavanja sustava. Ovo su prve desktop LTS verzije s podrškom korisnicima od pet godina, jer do sada su samo poslužiteljska izdanja imala pet godina podrške. Verzije 12.10. nisu LTS i za preuzimanje .iso datoteke koristi se 'torrent' mehanizam. Nakon navedene verzije slijede raznovrsnije Ubuntu verzije 13.04 i 13.10 za desktop, phone, tablet, server i još neke specifične platforme. Jedino je poslužiteljska (server) platforma tipa LTS. Ubuntu 32 bit-ne i 64 bit-ne verzije 14.04 za sve platforme su tipa LTS. Verzija 15.04 nije LTS. Kubuntu je raspoloživ samo u desktop verziji od kojih je 32 bit-na i 64 bit-na verzija 14.04 tipa LTS, a 15.04 nije.
Sada je dostupna i mrežna instalacija od verzije 12.04 LTS, slično kao kod Debian OS. To je korisno, na primjer, ako se koristi staro računalo s 'non-bootable' CD-ROM-om ili računalo kod kojeg se ne može pokrenuti grafičko instalacijsko sučelje, ili zato što ne zadovoljava minimalne zahtjeve za stvarni instalacijski CD / DVD ili zato što se zahtijeva dodatna konfiguracija prije korištenja grafičkog sučelja, ili ako se želi instalirati Ubuntu na velikom broju računala odjednom.
Prilikom instalacije nisu potrebni dodatni parametri jezgri (kernel), a nakon instalacije ne treba isključiti sklopovsko ubrzavanje virtualnog računala u stavci /Action/-/Settings/-|Hardware Virtualization|-|Enable hardware-assisted virtualization| kao u prethodnim verzijama, i naravno treba naknadno podesiti prikaz (konfiguracijsku datoteku), odnosno dubinu boja prikladnu za VPC, slično 'Debian 5' operativnom sustavu.
Po kreiranju odgovarajuće .vmc (s 256 MB RAM-a) i .vhd datoteke, pokrene se virtualno računalo i po dohvatu instalacijskog CD-a ili odgovarajuće .ISO datoteke izvrši se ponovljeno pokretanje računala na 'vruće' (reset) te slijedi očitavanje sadržaja CD-a i instalacija operativnog sustava u .vhd datoteku. Veličina .vhd datoteke, bez instalacije dodatnih programskih paketa iznosi više od 3 GB za Ubuntu operativni sustav i 5 GB za KUbuntu operativni sustav. Datoteka .vmc opisuje virtualno računalo u vidu xml zapisa i velika je oko 12 kB. U postupku instalacije nije potrebno podešavati parametre grafičke kartice kako je prethodno navedeno, već se naknadno može podesiti kroz grafičko sučelje prikazano u primjerima koje sadrži skup slika 5.2.4.
|
| Slika** 5.2.4 GNOME (ubuntu) grafičko sučelje / KDE (kubuntu) grafičko sučelje. ( + / - ) |
Naravno, radna rezolucija prikaza u virtualnom računalu od 640×400 piksela neprikladna je za učinkovito korištenje VPC računala, a veličina virtualnog prozora 800×600 odabrana je za 5.2.4 skup slika jer je prikladnija glede preglednosti. Naredna slika pokazuje njihovu istovremenu aktivnost u upravljačkoj konzoli Virtual PC programske potpore. Ono što je bitno istaknuti je brže učitavanje GNOME grafičkog sučelja u odnosu na KDE grafičko sučelje.
|
|
| Slika* 5.2.5 Aktivna virtualna računala. ( + / - ) |
Kao virtualno računalo nije nužno uporabiti opisani 'Virtual PC'. Dobre rezultate omogućava virtualizator 'VirtualBox', proizvod firme 'Oracle VM VirtualBox' (nakon preuzimanja firme 'Sun Microsystems', koja je izvorno razvila ovaj proizvod). Bolje je rješenje za korištenje ovog operativnog sustava kao 'gostujućeg', osobito kod novijih inačica operativnog sustava od opisane. Nema potrebnih dodatnih podešavanja i izdaju se redovitije poboljšane verzije virtualizatora. Mehanizam rada vrlo je sličan opisanome, koristi se konfiguracijska datoteka 'gostujućeg' operativnog sustava tipa .xml i pripadni joj virtualni disk tipa .vdi. Virtualizator 'VirtualBox' izdaje se u verzijama za instalaciju na Windows, Linux, Macintosh i OpenSolaris operativne sustave kao 'domaćine', dakle svestraniji je.
SAŽETAK:
Navedene Ubuntu distribucije definitivno se češće obnavljaju novinama od svojeg Debian izvornika, što je veća garancija da će na većini novijih kućnih računala s novijim vrstama sklopovlja 'veselo' raditi. Debian je više predodređen za poslužiteljske platforme, gdje radikalnih promjena nema tako brzo. Njihova različitost nipošto im ne škodi, dapače sve dobre osobitosti razvijene za Ubuntu vrlo rado će se primijeniti u Debian distribuciji. Ono što jednu i drugu distribuciju krasi je da su najbliže filozofiji 'besplatne programske potpore'. Unatoč tome što se od korisnika traže veća znanja u odnosu na Windows operativne sustave glede podešavanja i instalacije upravljačkih programa, i što proizvođači za nove proizvode malo 'zatežu' glede izdavanja upravljačkih programa za Linux platformu, malo je vjerojatno da će Linux pasti u zaborav. No, interesantnija je njegova verzija za mobilne platforme s prilagođenom jezgrom u tu svrhu. Statistički gledano obe verzije ovog operativnog sustava za kućna računala nisu od značaja, pa se ovim stranicama ne posvećuje stalna pažnja.
Najveća zapreka u široj primjeni Linux OS u suštini je potreba za obrazovanijim korisnicima, osobito glede IT kadra koji će održavati veliki sustav, te slab sustav za nadzor računala korisnika u firmama i institucijama s velikim brojem računala, kao što kod Windows OS postoji učinkovita sistemska politika koja omogućava kvalitetan nadzor zbivanja u mrežnom okruženju posredstvom namjenskog poslužitelja upravo za tu svrhu. Osim toga za Windows OS izrađena je ogromna količina učinkovite programske potpore raznolike namjene, ali ovaj faktor je sve manje značajan jer je kompatibilnost 'unazad' sve lošija s objavom novijih inačica Windows OS. Moguće dođe do preokreta u odnosu snaga ako se u izradu programske potpore za Linux OS uključi neka jaka IT kompanija, kao što je Google učinio s Android operativnim sustavom, baziranom na Linux jezgri, namijenjenog prvenstveno mobilnim uređajima, i razvio učinkovit sustav za izradu programske potpore i njenu distribuciju.
|
 |
|
|
Citiranje ove stranice: Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska. {Datum pristupa}; https://informatika.buzdo.com/datoteka. Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost |
