5.1.8. X Window grafički podsustav

X Window grafički podsustav je upravo to - podsustav. U početnim stranicama gdje su navedene osobitosti Linux - Debian operativnog sustava, navedeni su nivoi uporabljivosti od kojih je rad u grafičkom okruženju samo jedan od mogućih. Neodoljivo podsjeća na MS-DOS operativni sustav na koji je bila 'nakalemljena' grafička ljuska. No, nije ni blizu isto ni slično, osim po prvom utisku.

X Window sustav je GUI (Graphical User Intrface), grafičko sučelje operativnih sustava tipa Unix-Linux. Realizirano je kao zasebna programska potpora u okružju operativnog sustava koja radi po načelima korisnik-poslužitelj (client-server) arhitekture. Koncepcija datira iz vremena terminala vezanih za računalo mrežnom infrastrukturom iz 80' godina prema slici 3.6.4. X poslužitelj bi je dio programske potpore, dok su se terminali povezivali s njim pomoću X korisničke potpore kojoj je poslužitelj isporučivao sliku za monitor na temelju zahtijeva s terminala.

Koncepcija je ostala, ali se je način korištenja promijenio. Za ispravan rad samog operativnog sustava i servisa koji se na njemu odrađuju, grafička potpora nije nužna, osobito ako se računalo koristi kao poslužitelj. No ako se računalo koristi za osobne potrebe i nužno nije povezano u mrežu mora imati sve elemente X arhitekture, kako se često kraće naziva, ako se želi koristiti grafički prikaz:

Ako više osobnih računala koristi GUI i koristi se u mreži ne mora se glede navedenog ništa mijenjati i sva računala pojedinačno mogu da sadrže sve navedene elemente povezane na način kako prikazuje gornja polovica naredne slike (DRS 1).

Slika 5.1.10 Načelo rada X Window korisnik-poslužitelj arhitekture.

Tipkovnica miš i monitor izravno su povezani s X poslužiteljem, a o prikazu pojedinih aplikacija, odnosno X korisnika, kao što su Internet preglednik, kalkulator, editor teksta ili neka druga, brine se upravljač prozora tako da se svaka od aplikacija prikazuje u svom prozoru. Dakle, ništa osobito, sve ono što se već uobičajeno koristiti u Windows OS.

Ako su sva računala u mreži, ništa se ne usložava već su raspoložive dodatne mogućnosti, kako ilustrira cijela prethodna slika, koje se mogu i ne moraju iskoristiti. Na prvi pogled može se odmah ustvrditi korisnost ako se na primjer u jednom učioničkom prostoru nalazi niz sklopovski slabijih računala, uspješna šetnja Internetom pomoću nekog web-preglednika (browser-a) biti će ugodnija ako im u tom poslu pomaže jedno moćnije računalo na kojem je X poslužitelj koji će koristiti svi ostali učesnici u mreži jer tada ne moraju imati svoj vlastiti X poslužitelj koji bi im trošio resurse.

SAŽETAK:

Često se koristi uzrečica: 'Glede prevare koristi se laž, velika laž i statistika'. To valjda najbolje znaju naši političari s velikim radnim i životnim iskustvom. A statistika posjeta stranicama 'Informatičke abecede' kaže da preko 95% posjetitelja koristi Windows operativni sustav. Linux koristi oko 2% korisnika, od čega vodeći Ubuntu operativni sustav ima udio od približno 0.5%. Navedeno je razlog da se stranice koje se odnose na Linux sustave često ne ažuriraju, bila statistika prihvatljiva ili ne. Rezultati su temelje na Awstats (Advanced Web Statistics) i Google Analytics sustavu za praćenja zbivanja na poslužitelju koji rabi 'Informatička abeceda'. Prvi od navedenih statističkih izvora kaže da je OS poslužitelja koji se koristi za potrebe 'Informatičke abecede' neka Linux verzija. Čini se da Linux ima sve veći udio u poslužiteljskoj sferi, dok kod kuće i na radnom mjestu prevladava Windows operativni sustav. Ako dođe do 'zaokreta', ovim stranicama posvetiti će se veća pažnja. Za profesionalce je opisano na ovim stranicama ionako premalo, jer su to samo uvodne osnove za početnika.

No, navedeno ne treba prihvatiti potpuno isključivo. Linux jezgra osnova je Android pametnih telefona, a Debian kao operativni sustav koriste i uređaji kojima zadaća nije u funkciju klasičnog računala, kao na primjer NAS uređaj za SOHO uporabu 'WD My Book Live'.