7.12. UMJETNA INTELIGENCIJA - (UI)

 Go to English Page  Natrag  Informatika u praksi  Dalje


U prirodi čovjeka je da čita knjige (možda mora kroz školsku lektiru), novine i časopise s pričicama, te uživa u gledanju zbivanja na filmskom platnu. Sumnjam da svaki odrasliji čovjek nije u svom životu pročitao neku knjigu, ili pogledao neki film, na temu znastvene fantastike. Isto tako sumnjam da nije sanjao nešto što ne pripada stvarnosti - neke moždane fantazije. Glede fantaziranja, dva pisca priča i romana treba posebno istaknuti jer su po njihovim djelima snimani čak i nijemi filmovi. Nadalje malo o njima, jer su to zaslužili.

Picac Jules Gabriel Verne, poznat po znanstveno fantastičnim romanima, objavio je 1865. godine roman o putu astronauta na Mjesec koristeći top kao lansirnu rampu. Smatra se jednim od pionira znanstvene fantastike i njegova imaginacija utjecala je na mnoge kasnije autore. Ali približniji današnjim zbivanjima bili su romani koje je objavljivao pisac Isaac Asimov. Pisao je na različitim područjima, ali najpoznatiji je po svom radu u žanru znanstvene fantastike. Njegovi najpoznatiji radovi uključuju seriju romana 'Foundation', seriju 'Robot' i seriju 'Galaktički imperij'. Isaac Asimov je formulirao 'Tri zakona robotike' u svojoj znanstveno-fantastičnoj priči 'Runaround' objavljenoj 1942. godine. Ovi zakoni postali su ključni element Asimovljevog univerzuma robota i poznati su među ljubiteljima znanstvene fantastike diljem svijeta. Evo kako se obično formuliraju:

Ovi zakoni osmišljeni su kako bi predstavljali etičke smjernice za ponašanje robota, a često su se koristili u Asimovljevim pričama kako bi se istraživala dinamika interakcije između ljudi i robota. Važno je napomenuti da se ovi zakoni odnose samo na fikcionalni svijet i da su sami po sebi otvorili mnoga etička pitanja i dileme.

 Ja, robot
Slika 7.12.1. Naslovna stranica jednog od romana Isaaca Asimova.

Nisu su samo pisci priča i romana bavili znastvenom fantastikom. I slikari su izradili mnoštvo slika, ali baš na ovu temu robota s ljuskim oblikom autoru ovih stranica najviše se sviđaju radovi slikara Hajime Sorayame, japanskog umjetnika poznatog po svom radu u žanru futurističkog realizma. Sorayama je najpoznatiji po svojim slikama i ilustracijama koje prikazuju robotske i kiborgske figure, često u provokativnim i senzualnim pozama. Njegove radove karakterizira iznimna detaljnost i sjajna tehnika, a često koristi kombinaciju tradicionalnih medija i digitalne tehnologije. Sorayamin rad ima široku popularnost i utjecaj, a njegova djela su izložena u galerijama diljem svijeta.

 Hajime Sorayama  Sorayama  Sorayama  Sorayama  Sorayama
Slika 7.12.2. Neki od radova slikara Hajime Sorayame.

Prema izgledu na slikama, autor preferira robota kako ga zamišlja Sorayama, a ne robot prikazan na naslovnoj stranici Asimove knjige. Dakle, još nisu postojale ni bušene kartice, a slikari, osobito pisci romana znastvene fantastike bavili su se umjetnom inteligencijom. Ali zbiljske prve pojave umjetne inteligencije (UI) seže u povijest računalne znanosti. Evo nekoliko ključnih bitnih vremenskih razdoblja:

Ovi su samo neki od mnogih događaja koji su oblikovali razvoj umjetne inteligencije tijekom godina. Napredak u ovom području i dalje se ubrzava, a UI sve više ulazi u našu svakodnevicu.

 Terminator Umjetna inteligencija (UI) je grana računalne znanosti koja se bavi razvojem računalnih sustava sposobnih obavljati zadatke koji zahtijevaju ljudsku inteligenciju. UI se temelji na algoritmima i modelima koji omogućuju računalima da uče iz podataka, prepoznaju uzorke, donose odluke i rješavaju probleme slično kao ljudi. Algoritam je matematički postupak koji omogućuje računalima da obavljaju različite zadatke i dizajnirani su kako bi računalu omogućili učenje, razumijevanje te zaključivanje. Modeli obavljaju različite zadatake, kao što su prepoznavanje oblika, razumijevanje jezika, donošenje odluka, predviđanje ili generiranje sadržaja i slično. Primjena UI obuhvaća područja poput računalnog vida, prirodnog jezika, robotske automatizacije, autonomnih vozila i drugih. UI ima potencijal transformirati mnoge industrije i poboljšati našu svakodnevnicu. Ne treba od navedenog praviti uzbunu, još smo daleko od 'Terminatora'. Ili nismo? Možda nas u budućnosti čeka 'Matrix' ili smo već u matrici? Ili smo kao ljudi zagadili planet Zemlja, s ili bez primjene bilo kakve inteligencije te nas čeka preseljenje na drugi planet? A možda bude i nova 'Arka'? No, vratimo se današnjici. Već dugo u ovom milenijumu 'roboti' rade poslove umjesto čovjeka, na bolji i točniji način od njega, a kako će raditi ovisi o programskoj potpori koja upravlja njegovim 'krakovima' prema algoritmu kojeg je osmislo čovjek i koji se ne može mijenjati od strane robota.

Nije danas doba koje je bilo u vrijeme osnutka tvornice 'Ford' (ili neke druge). Sada na pokretnoj traci 'robotska ruka' u obliku savitljive cijevi, koja se može zavući svuda, na kojoj je na kraju mehanizam za elektrolučno zavarivanje, preciznije i točnije zavaruje karoseriju automobila nego čovjek. Čovjek je tu da nadzire robota u smislu dali je njegov senzor položaja ili istrošenosti elektroda nešto pogriješio. Ako jeste izvršiti će 'popravak' i proslijediti izvješće o nedostatku rada robota koji će netko zadužen za to ispraviti. Taj robot ni blizu ne sliči na čovjeka. Slično je s bojanjem karoserije vozila; računalo će snimiti najbolji uradak čovjeka, i ponavljati ga onoliko pita koliko je čovjek zadovoljan rezultatom. Čovjekova aktivnost može biti, na primjer, nadzor zaprljanosti brizgaljke, o čemu bi ga trebao obavijestiti robot temeljem očitanja svojih senzora. Ako se brizgaljka zaprlja i senzor ne reagira, čovjek će intervenirati. Primjera sličnih opisanima ima mnoštvo.

Navedeno ne znači samo napredak programske potpore za robote, nego i napredak svih aktuatora, senzora i ostalih elektroničkih mehanizama koje robot koristi. I 3D pisač je neka vrsta robota spregnutog s računalom. Roboti čovjekolikog oblika pretežno su 'reklamne konstrukcije', ali se na osnovu njihovog izgleda i načina hodanja, uspoređujući robote izrađene u različitim vremenskim razdobljima, može se uočiti koliko su se elektronički uređaji raznih vrsta napredovali u svojoj funkcionalnosti kako bi se poboljšao učinak rada i ponašanja čovjekolikog robota. Može li robot pomesti smeće u stanu? Može ali 'metla' izgleda kao na narednoj slici.

 Robot u sobi
Slika*** 7.12.3. Robot za čišćenje podova. ( + / - )

Prikazana 'metla' neće se zaglaviti zbog senzora u 'brkovima' ali sigurno ne može očistiti uglove prostorije. Istina, tamo se manje hoda ali to znači da povremenao čovjek mora to sam obaviti. Neke od ovih metli znaju same pronaći svoje mjesto za punjenje baterija energijom a neke ne. Neke mogu istovariti skupljeno smeće u spremnik do punjača a neke ne mogu. Unatoč velikoj pomoći u kućanstvu neke stvari ostaju na čovjeku da ih obavi, kao čišćenje spremnika. Narodna poslovica kaže: 'Kolika para - toliko muzike'. Ova robotska čistilica samo je jedan primjer danas dostupnih uređaja u kućanstvu. I još ako imaju WI-FI da na mobilni uređaj dojavi što je s njom - odlično!

Nijedna od navedenih 'robotskih naprava' nema sposobnost samostalog učenja te nije dio UI. A gdje je UI koji se u trećem desetljeću ovog milenija naglo razvija? Negdje na nekom moćnom poslužitelju koji koristi moćan data-centar, u nekoj ili više zgrada povezanih brzom komunikacijskom ifrastruturom. Nedodirljiv, neopipljiv i nema neki oblik kao čovjek. Evo za kraj ovog uvoda u ovo poglavlje citirat ću paragraf s jedne od uvodnih stranica ovog udžbenika.

.... Kada su znanstvenici konačno po završetku izrade računala uključili njegovo napajanje, računalo je proradilo. Postavili su mu pitanje - 'Ima li Boga?'. Nakon par sekundi tišine, najednom se istopi sklopka za uključivanje računala i njegovo napajanje preusmjerilo se je na samo računalu poznati izvor i uslijedi odgovor - 'Sada ima!'.




SAŽETAK:

Dva su bitna preduvijeta da bi se ostvario računalni sustav sposoban za samostalno učenje.

Tekst na ovoj sranici generirao je računalni sustav 'ChatGPT', inačica GPT-4, na temelju pojedinačnih upita autora. GPT je skraćenica za 'Generative Pre-trained Transformer', što je naziv za arhitekturu dubokog učenja koja se koristi u njegovoj implementaciju. ChatGPT je u javnoj uporabi od listopada 2020. godine. Firma 'OpenAI' tada je javno predstavila inačicu GPT-3, kako bi se pružio pristup korisnicima širom svijeta. Dostupan je za korištenje u raznim aplikacijama i platformama. Proizvod je razvojnog tima u OpenAI-u. Točan broj ljudi u tom timu nije poznat javnosti, ali OpenAI okuplja više stručnjaka iz različitih područja, uključujući istraživače, inženjere, znanstvenike i dizajnere. Ti stručnjaci rade zajedno kako bi unaprijedili i razvijali AI modele kao što je ovaj.

No, konkurencija postoji. Na tržištu postoje i drugi jezički modeli i virtualni asistenti koje su razvile druge tvrtke. Neke od poznatijih alternativa su Googleov BERT, Microsoftov Transformer, Amazonov Alexa i IBM Watson. Svaki od ovih modela ima svoje specifičnosti i primjene, pa se korisnici mogu odlučiti za onu koja najbolje odgovara njihovim potrebama.


 Natrag
 Tražila
 Dalje

Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <https://informatika.buzdo.com/datoteka>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost
 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda