4.4. WINDOWS XP operativni sustav

Statistički, Windows XP je najrašireniji operativni sustav kod korisnika tijekom polovine prvog desetljeća ovog milenija, odnosno najkorišteniji Windows OS uopće. Slova XP dio su engleske riječi 'eXPerience' - iskustvo, te mu je višegodišnja prisutnost u svijetu operativnih sustava u tom smislu moguće opravdano. U 2007. godini koristi ga oko 90% korisnika računala. To se prvenstveno odnosi na računala kod kuće i radna računala korisnika u institucijama i firmama. S poslužiteljima je jedan sasvim drugačiji odnos. Isto je donedavno vrijedilo i za Windows Internet Explorer. Tijekom 2007. godine značajno raste uporaba Firefox Internet preglednika, ali upravo u XP okruženju, što nije čudno zbog njegovih vrlo dobro razvijenih osobitosti i dodataka koji ga čine sveobuhvatnim. No, kako Firefox nije sastavni dio OS o njemu u narednim stranicama neće biti spomena, kao ni za Internet Explorer (IE) koji, iako ukomponiran u sam operativni sustav, nije od bitnog značaja za korištenje sustava, osim prilikom korištenja usluga (servisa) Interneta, a tada su otvorene sve mogućnosti glede 'zaraze' i zlouporabe računala korisnika, koristio se IE ili nešto drugo.

U najnovije vrijem prevladava GOOGLE CHROME Internet preglednik, a za IE Google je razvio 'GOOGLE CHROME FRAME', besplatni je dodatak za Internet Explorer 6, 7, 8 i 9 na sustavima Windows 7/Vista/XP SP2 ili na novijim verzijama, koji od IE napravi moderan WEB pretraživač. Nažalost, Google više ne razvija ovaj dodatak, ali vrijedi i dalje da ga je korisno uporabiti ako ga je negdje na Internetu moguće pronaći. Osnovni alat korisnika računala za rukovanje datotekama i mapama je Windows Explorer ili neki njemu sličan alat, kao što je shareware 'Total Commander' koji egzistira kao vrlo učinkovit i mogućnostima bogat alat preko desetljeća, ali ima i zaista dobrih i besplatnih alata za tu svrhu.

Za svaku namjenu može naći dovoljno dobar besplatan alat za većinu korisnika. Samo se treba potruditi i potražiti na Internetu. Ako se korisnik računala s nečim profesionalno bavi i od toga živi, onda nijedan alat koji ga čini učinkovitijim i kreativnijim nije skup. Treba ga kupiti i registrirati jer se time ostvaruje pravo na podršku, jeftiniju kupnju narednih novijih verzija i ostale pogodnosti.

Instalacijski postupak Windows XP operativnog sustava nije obrađen na narednim stranicama, već korištenje i konfiguriranje operativnog sustava. Neće se posebno obrađivati ni Windows Explorer, programska potpora za 'prekopavanje diska' i ostalih medija za pohranu podataka, jer su osnove njegovog korištenja već objašnjene u poglavlju o Windows 98 operativnom sustavu, te novi korisnici računala navedene stranice svakako trebaju pogledati. Instalacija XP operativnog sustava u osnovnim crtama objašnjena je u prilogu i.), na način kako je vidi autor ovih redaka. Stvarna radna lista (to-do lista) znatno je duža i nije tema za objavljivanje :-). No, vjerujem i da će navedeno biti dovoljno, a opisa na ovu temu diljem Interneta ima na pretek.

Korištenje Windows XP operativnog sustava za većinu korisnika svodi se na postavljanje pokazivača miša (ne kursora - slika 4.3.3) na neku ikonu ili izbor u izborniku te na klik po tipki miša kojih u osnovnoj inačici ima tri:

• Lijeva tipka (L)
• Desna tipka (D)
• Srednja tipka - kotačić (K)

Osim navedenih postoje raznolike ponude miševa koje korisniku olakšavaju rad ili su često veće marketinške vrijednosti nego su od stvarne koristi. No bez obzira na raznorazna 'proširenja' njegove funkcionalnosti vrijedi još jednom pogledati kratice akcija s tipkama miša opisanih u poglavlju 4.1.4. i 4.3, jer će se navedene oznake (L1, L2 ...) u daljnjem tekstu koristiti prilikom objašnjavanja. Ne smije se zaboraviti ponoviti postupke uz WINDOWS EXPLORER (WE) glede manipulacije s datotekama i mapama (kopiranje, brisanje i premještanje ...) opisane u poglavlju 4.2.2. No potpuna učinkovitost postiže se uz miša istovremenom uporabom tipkovnice koristeći se kombinacijama tipki od kojih su najčešće korištene prikazane u prilogu 9h. Najznačajnija je lijeva tipka <ALT> koja će po pritisku promijeniti prikaz crte s alatima na način kako pokazuje naredne slike:

Slika 4.4.1 Izgled trake izbornika po pritisku tipke <ALT>

Kad se pritisne lijeva tipka <ALT> ispod pojedinih slova izbora u izborniku prikaže se jedno podcrtano slovo te kombinacija <ALT> + <podcrtano slovo> otvora upravo izbornik s tim nazivom. Nije nužno da bude podcrtano prvo slovo, što neće biti slučaj kada dva izbora u izborniku počinju s istim slovom. Desna tipka <ALT Gr> nema istu ulogu kao i lijeva. Omogućava dohvat alternativnih znakova na tipkovnici kako bi se korisnicima olakšao rad (kao ~, €, @, °, i drugi), a koji su dostupni i korištenjem kombinacije <ALT> + <ASCII broj znaka> (prilog 9h).

Izbornik poslova sadrži četiri dijela i s lijeva na desno to su: Start botun glavnog izbornika, ikone brzog izbor, (quick launch), pravokutnici s upisanim imenom zadaće - aplikacije (task) koja je pokrenuta, te krajnje desno ikone programske potpore aktivirane prilikom uključivanja računala (tray). Naredna slika pokazuje navedena polja što je u biti uljepšani prikaz slike 4.3.3.

Slika 4.4.2 Izgled izbornika poslova u Windows XP operativnom sustavu.

Uzastopni pritisci na kombinaciju <ALT> + <TAB> otvorit će prozor s ikonama trenutnih zadaća. Prikazati će se samo ikone programske potpore koja je trenutno aktivna, odnosno ikone kojima pripadaju 'pravokutnici' u izborniku poslova. Sa svakim novim pritiskom na tipku <TAB> (tipku <ALT> treba držati pritisnutu) mijenja se oznaka na ikoni zadaće (programa) i u momentu kada se otpuste obje tipke aktivira se zadaća na kojoj je bila oznaka. Vrijedi se pomučiti naučiti ove kratice, jer se još uvijek može raditi i u slučaju otkaza miša. Opisi u poglavlju o Windows 9X operativnom sustavu vrijede i ovdje i dobar su uvod u Windows XP operativni sustav.

Slika 4.4.3 Izbor aktivnih programa.

Ovo je više nego korisna opcija kada se radi sa više aplikacija, te se ne mora minimizirati prozor ostalih aplikacija kao bi se došlo do željene, niti se mora koristiti ikona radne površine (desktop-a) da bi se minimizirali svi prozori i otvorio željeni.

Windows XP je prilično raširen operativni sustav. U skladu s politikom Microsoft-a o mjesečnim dogradnjama (zakrpama) operativnog sustava, tako i za ovaj operativni sustav obično se objavljuje dogradnja jednom mjesečno u drugoj sedmici mjeseca. Osim navedenog za ovaj operativni sustav, u skladu s politikom održavanja operativnih sustava, Microsoft je za ovaj operativni sustav do 2008. godine tri puta izdao 'Service Pack' (SP), kao mehanizam cjelovitog unapređenja operativnog sustava. Tako je SP1 donio među ostalim poboljšanjima USB 2.0 podršku, što u praksi znači jednostavnu uporabu stick-a, pisača ili nekog drugog USB uređaja, te potom SP2 koji kao najznačajnije donosi implementirani vatrozid (firewall), podrški za bežičnu komunikaciju i automatski 'update', te SP3 koji je u velikoj mjeri finalizirao proizvod glede stabilnosti i sigurnosti.

No ono što veseli svakog sistem-inženjera ili naprednijeg korisnika je mogućnost implementacije SP u instalacijski CD, postupak nazvan SLIPSTREAMING. Na Internetu raspoloživo je poprilično alata i uputa kako taj postupak obaviti, 'nLite' programska potpora na primjer. SP je u osnovi dobro dorađen skup dopuna i implementacija novih mogućnosti operativnog sustava koji se može ukomponirati na osnovni instalacijski medij te se značajno pojednostavljuje instalacija operativnog sustava na računalo korisnika, bez mučnog i dugotrajnog postupka preuzimanja i dogradnje s Microsoft-ovog poslužitelja.

Redovita dogradnja operativnog sustava računala preduvjet je bilo kakve učinkovite zaštite mreže u kojoj se računalo nalazi. Nažalost, kod samih korisnika svijest o tome i njihova obrazovanost glede navedenog je vrlo žalosna, što ima za rezultat vrlo veliku ranjivost računala u lokalnoj mreži i time samih lokalnih mreža, a otvara se i mogućnost napada na tuđe resurse, što doprinosi dodatnoj bruci.

Ako se pak uporabe napredne postavke instalacije operativnog sustava korištenjem pripremljenih instalacijskih datoteka s predefiniranim početnim postavkama (lokalizacija i slično) i nadogradnja s lokalnog poslužitelja, postupak instalacije na računalo korisnika još je jednostavniji. No, to je već tema za sustave obrazovanja za računalne stručnjake. Svaka pametna firma uložit će u obrazovanje svoga IT kadra. No, ovo nije tema ove priče, ali neka se zna.