4.4.5. Registar (Registry)

 Go to English Page  Natrag  Windows XP  Dalje


Registar (Registry) je velika kompleksna struktura od temeljnog značaja za ispravan rad operativnog sustava. Već je navedena u poglavlju 4.3 za Windows 9X OS. Treba dobro razumjeti njegov sastav i organizaciju, jer uporaba editora (regedit) je isto što i otvaranje Pandorine kutije. Sve što se god nalazi u računalu, nazivi i parametri sklopovlja i programske potpore, konfiguracijski zapisi datoteka pa nadalje zapisano je u tu jedinstvenu bazu, te je mijenjanje sadržaja bez sigurnih saznanja što treba raditi vrlo kritično. Sve ove zapise operativni sustav koristi da bi mogao uspješno raditi sa sklopovljem i programskom potporom.

Sve verzije Windows OS imaju moćan editor za pregled i uređivanje navedenih podataka - REGEDIT (Microsoft Registry Editor), koji se pokreće upisom navedene ključne riječi u izbor {START}-{Run...}.

 Run - Regedit  
Slika 4.4.43 Poziv editora registra.  

Potom slijedi okvir editora koji omogućava pregled i izmjenu sadržaja u pet grupacija, nazvanih HivesKey (roj ključeva), prikazanih na narednoj slici:

 Registry
Slika 4.4.44 Osnovni sastav registra operativnog sustava.  

Grupe prikazane na slici predstavljaju slijedeće:

Navedeni podaci se prema slici nalaze u imeniku-mapi [Windows\System32\Config] to su datoteke s imenima DEFAULT, SAM, SECURITY, SOFTWARE, SYSTEM i USERDIFF. U navedenom imeniku nalazi se i imenik [systemprofile]. No to nije sve. Svaki korisnik ima okruženje koje se čuva u imeniku [Documents and Settings\KREIRANI_KORISNIK], u kojem se osim mapa u kojima se čuvaju lokalne postavke korisnika gotovo svake programske potpore (Word, IE, Windows Media Player ...), nalaze i datoteke NTUSER.DAT i NTUSER.INI, u kojima su zapisi koji nadopunjuju zapise iz prethodno navedene mape ili ih postavljaju prema potrebama korisnika.

Funkcija pojedinih datoteka različita je:

Svaku od navedenih datoteka 'prati' njena .LOG datoteka u koju se bilježe sve aktivnosti sustava i korisnika. Najviše zapisa ima u skupini SOFTWARE, te potom u skupinama SYSTEM i NTUser.dat. Ostale skupine imaju desetak puta manje obimne zapise.

Svaki od ključeva je skup mapa u kojima su nazivi pojedinih ključeva kojima se vrijednosti mogu zadati kao tekstualni, binarni, dekadni ili hesadekadni zapis. Dakle, bez poznavanja brojevnih sustava sve dosad navedeno ne treba koristiti. To su:

Podaci iz registra mogu se iznijeti ili unijeti pomoću datoteke tipa ime_datoteke.REG što je jako zgodno za čuvanje podataka o korisničkim računima, mjestu adresara ili popisa TV kanal i slično. Primjer dva zapisa prikazan je nadalje.

Windows Registry Editor Version 5.00

[HKEY_CURRENT_USER\Software\Microsoft\Internet Account Manager\Accounts]
   "AssociatedID"=hex:36,dc,1e,52,53,98,db,45,88,b1,99,f7,d8,cf,28,34
   "PreConfigVer"=dword:00000004
   "PreConfigVerNTDS"=dword:00000001
   "ConnectionSettingsMigrated"=dword:00000001

[HKEY_CURRENT_USER\Software\Microsoft\Internet Account Manager\Accounts\00000001]
   "Account Name"="T-Com"
   "Connection Type"=dword:00000003
   "POP3 Server"="pop.t-com.hr"
   "POP3 User Name"="drago"
   "POP3 Password2"=hex:01,02, .......
   "POP3 Use Sicily"=dword:00000000
   "POP3 Prompt for Password"=dword:00000000
   "SMTP Server"="mail.t-com.hr"
            .
            .
            .
Windows Registry Editor Version 5.00

[HKEY_CURRENT_USER\Software\Microsoft\WAB\WAB4\Wab File Name]
   @="E:\\posta\\drago\\adrese\\Drago.wab"

Prvi od navedenih zapisa odnosi se na korisničke račune a drugi ukazuje da je adresar smješten na disku [E:] u mapi [posta\drago\adrese] u datoteci Drago.wab. Dakle, da pri ponovnoj instalaciji ne bi ponovo sve ovo podešavali, važni korisnički ključevi se pohrane (Export...) u odgovarajuće .REG datoteke te se po novoj instalaciji unesu (Import...) preko izbornika editora registra.

U osnovi po ovim bazama ne treba dirati. Dobro je kad se konfigurira sustav i instalira sva programska potpora napraviti BACKUP cijelog operativnog sistema, a ne samo registra (registry). Naime, prilikom instalacije nove programske potpore ili nekakve probe nove programske potpore ili nečeg sličnog, sve se uredno bilježi u registar, ali se 'iskrca' i mnoštvo datoteka u mape operativnog sustava. Samo brisanje (deinstalacija) programske potpore ne dovodi do potpunog i ispravnog čišćenja registra, a osobito do brisanja datoteka. Tako se tijekom vremena nakupi mnogo 'viška' koji nije baš jednostavno ukloniti. Najučinkovitije rješenje je vračanje 'čistog' backup-a, iako za 'čišćenje' registra postoje mnogi alati, od kojih su većina komercijalni. No i s njima treba naučiti raditi jer i oni znaju obrisati nešto što ne bi trebalo. Dobar alat mora sadržavati mehanizam za backup i mogućnost definiranja baze ključeva koje se ne smije dirati. U osnovi navedeni alati treba da provjere:

Ova posljednja stavka može sadržavati mnogo nepouzdanih podataka uslijed brisanja datoteka ili njihovog premještanja, što može značajno usporiti sustav ako se mora tražiti nešto čega nema.

No ima situacija kad treba intervenirati. Na primjer, ako se zamijeni mrežna kartica ali se prije njenog uklanjanja ne obrišu sve postavke (IP adresa) i deinstaliraju upravljački programi (driver-i), nova umetnuta kartica neće se moći konfigurirati na istu IP adresu jer je ista 'zauzeta'. Prije promijene sklopa treba deinstalirati i obrisati sve njegove postojeće postavke. Osobit problem nastaje prilikom otkaza mrežne kartice; u popisu sklopovlja je nema, nema se što deinstalirati, a svi zapisi su u registru. E tada treba 'na ruke' obrisati sve što se na neispravnu mrežnu karticu odnosilo te potom umetnuti novu. Treba pri tome paziti da se ne obriše nešto što nije trebalo, što se lako dogodi ako su na primjer mrežna i grafička kartica istog proizvođača, pa zapisi za jedan i drugi sklop započinju s istim nazivom.

Registar i njegovi zapisi predstavlja jedinstvenu točku kvara (One point of failer). Oštećenje registra može ostaviti sustav u nepokretljivom stanju, a u ekstremnim situacijama i u nepopravljivom stanju, pa je potrebna reinstalacija Windows-a. Korisničke postavke obično ostaju u registru, iz dva razloga: korisnik može biti na Windows domeni sa serverskim profilom, gdje se postavke miču sa korisnikom od računala do računala. Brisanje aplikacije na jednom računalu, ne znači da korisnik ne želi istu aplikaciju koristit na drugom računalu u domeni. Nerijetko su aplikacije tako napisane da se ne pobrinu za čišćenje podataka nakon brisanja. Provjeravanjem valjanosti zapisa u registru i brisanjem onih za koje se utvrdi da su krivi može se doprinijeti stabilnosti i brzini rada računala. Kako se s vremenom količina podataka u registru povećava i dosiže značajnu veličinu, posljedica je sporije pokretanje operativnog sustava i nestabilnost u radu.

Za kraj treba nešto pohvalno napisati o registru; konfiguracija računala odvojena je od konfiguracije korisnika, te se korisničke postavke lako prenose od računala do računala u mrežnom okruženju. Group Policy dopušta administratorima na Windows računalnoj mreži da centralno upravlja programima i dozvolama. Postoji mogućnost podešavanja sadržaja registra za sva računala u mreži, i utjecaj na gotovo svaki instaliran program te dozvole što korisnik ili program smije činiti. Lako ga je pohranjivati u sigurnosne kopije. Pojedini dijelovi registra mogu biti sačuvani u .REG datotekama koje su obične tekstualne datoteke i mogu se urediti bilo kojim tekst editorom.




SAŽETAK:

Registar je čudo od djeteta. Pamti sve kao spužva i ne zaboravlja ništa, što praktički znači da je sačuvao put do instalacijske datoteke pokrenute iz imenika [Temp], kojemu se sadržaj povremeno briše ručno ili automatski preko skripte. Prilikom pokretanja sustava zapisi ovakvog tipa, osobito ako su u dijelu koji se odnosi na polazne postavke sustava, mogu dovesti do znatnog usporavanja rada sustava. Znači o registru treba voditi brigu. Mnoštvo alata omogućava navedeno, od komercijalnih isključivo za ovu namjenu, integriranih alata za zaštitu i održavanje (kao Norton SystemWorks), pa do besplatnih. Dobar alat mora imati što više opcija na raspolaganju kao što su razlikovanje zaista nepotrebnih i zastarjelih zapisa od potencijalno opasnih zapisa za brisanje te zapisa koje ne može identificirati. Uz navedene osobitosti, mogućnost označavanja pojedinih zapisa kao ispravnih (da se u narednom pregledu ne prikazuju), izrada zaštitne kopije obrisanih zapisa kao i zaštitne kopije cijelog registra, jedan takav alat čine cjelovit.

Već je rečeno da se u bazu registra upisuje sve što radi računalo i korisnik. To može dovesti do velikih problema ako se instalira te deinstalira suviše programske potpore. Rad računala postane nestabilan te je stoga potrebno poduzeti mjere koje omogućavaju rekonstrukciju već negdje spremljenih podataka. To su BACKUP i RESTORE POINT.


 Natrag
 Tražila
 Dalje

Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}; https://informatika.buzdo.com/datoteka.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost
 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda