Internet - Pristup

Općenito razmatrano, na slici 7.5.4 prikazana je osnovna fizička topološka struktura povezanosti korisnika za Internet. Svaki od prikazanih uređaja ima nekakvu svoju programsku potporu (OS), koja se obično upisuje u FLASH memoriju, te bi u principu trebali imati dobru signalizaciju i GUI sučelje (najčešće preko WEB-preglednika) za nadzor i podešavanje svojstava uređaja. Nije na odmet da osobi koja ih održava šalju na njegovu e-mail adresu upozorenja u slučaju nekakve neispravnosti. Prikazana slika odnosi se na poslovno okruženje, a za kućnu uporabu ili za mala poduzeča (SOHO) jedan uređaj objedinjava sve prikazane uređaje do zadnjeg nivoa - priključka korisnikovog računala, ili nekog drugog uređaja kao igrača konzola, te mu se omogućava korisniku povezanost za Internet. Takav uređaj obično se naziva Poveznik ili Pristupnik (GATEWAY), i obično ga korisniku instalira njegov ISP (Pružatelj Internet Servisa). Uređaj objedinjuje više zadaća te je stoga vrlo složen, i velika je raznolikost u njihovoj izvedbi. Podešavanje povezanosti s ISP-om vrši ISP i u taj dio korisnik nema pravo pristupa, a podešavanja unutar poslovnog ili kućnog okruženja vrši korisnik preko nekakvog grafičkog sučelja.

ISP je obično sklon ponuditi korisniku neku stariju verziju uređaja (kao Thomson ST780) nebi li sebi smanjio troškove, a najčešće neupućenim korisnicima nije ni poznato što nude aktualne tehnologije. Trenutno, u 2022 godini, uređaj bi treba da ima ove osnovne osobitosti: Ethernet LAN priključke (10/100/1000 mbps), Wi‑Fi 6E (minimalno Wi‑Fi 6) bežičnu vezu, WPA3 standard enkripcije, Senzori (DECT‑ULE, ZigBee, Z‑Wave) za IoT, priključak za NAS, 2.5 gigabitni LAN i dojavu neispravnosti. Kvalitetne uređaje s navedenim osobitostima nude brendovi kao Cisco, Asus, Linksys, TP-Link, Netgear (Orbi), AVM (FRITZ!Box) i možda još koji, a sve ostalo je nekakva ISP-ova 'čarolija' kako bi prošli što jeftinije bez obzira što su korisnika vratili desetljeće unazad. Ako je premalo Ethernet priključaka uvijek se njihov broj može povečati dodatnim prekopnikom i time osigurati okosnicu (backbone) male poslovne-kućne mreže.

Wi‑Fi 6E je proširenje bežičnog standarda Wi‑Fi 6 (802.11ax) u radiofrekvencijski pojas od 6 GHz (slika 7.6.14). Wi‑Fi 6E temelji se na Wi‑Fi 6, najnovijoj generaciji Wi‑Fi standarda, ali samo Wi‑Fi 6E uređaji i aplikacije mogu raditi u pojasu od 6 GHz. Sljedeće prednosti Wi‑Fi 6E navode se kao najvažnije: brzina (aplikacije koje zahtijevaju intenzivnu propusnost) i sigurnost (zaštićeni pristup 3 - WPA3). Ovo je u suštini ogroman tehnološki skok u poimanju poslovne-kućne mreže, jer potreba za Ethernet LAN priključcima gotovo da postaje nevažna. Ako se pogledaju uređaji i senzori koje npr. AVM nudi za Fritz!box (slika 7.6.76), može se u velikom prostornom rasponu realizirati učinkovita lokalna mreža (Intranet) uz predpostavku da svi uređaji koriste Wi‑Fi komunikacijske mogućnosti. Ethernet mrežnu infrastrukturu preuzima na sebe Wi‑Fi 6E ( Wi‑Fi 7 ) i tvori bežičnu okosnicu (backebon) lokalne (kućne) mreže.

Dakle, ključni uređaji za povezivanje lokalne mreže na Internet i brzi protok podataka unutar lokalne mreže su:

• Pristupnik (GATEWAY) + Preklopnik (Switch) - Pristupnik je najodgovorniji uređaj glede brzine pristupa Internetu. Treba da podržava IPv6 jer je taj protokol brži od IPv4, iako u osnovi IPv6 u sebi sadrži (enkapsulira) IPv4. Ako paketići podataka brže pristižu prije će se od njih, kad se svi skupe, sastaviti poruka. Ako se teži kvalitetno podržati multimedijska komunikacije potrebne su brzine pristupa Internetu od 1-10 Gb/s. To ne znači da će se ta brzina uvijek postignuti, jer u nekom djelu Interneta moguće signal mora proči kroz neki sporiji usmjernik. Slično lancu sastavljenom od karika različitih debljina; sve ovisi o najtanjoj karici. Preklopnici unutar mreže moraju se po brzini uskladiti s usmjernikom. Mrežne kartice s brzinom komunikacije od 2.5 Gb/s već su stvarnost, te će normalna stvarnost postati i preklopnici od 10 Gb/s. Novim tehnologijama moguće je ostvariti tako velike brzine preko RJ45 priključka i spojnih kabela i oprem kategorije C7.
  
  Ostvarivanje ovog pristupa treba sagledati prema slijedećem:
  
  
  • Velike firme - Velike firme s par stotina zaposlenika ili više, uz uporabu mnogobrojnih senzora, zahtijevaju mnogo priključaka što podrazumjeva implementaciju IPv6 te preklopnike brzine 10 Gb/s. To će omogućiti npr. video konferencije i unaprijediti poslovanje.
    
    
  • Male firme & SOHO - Firme sa stotinjak ili manje zaposlenih uprabiti će isto načelo kao velike firme, ali SOHO okruženje ne zahtijeva tako velike resurse. Dovoljan je jedan uređaj koji će objediniti funkcionalnost usmjernika i preklopnika (GATEWAY), koji će imati jedan 2.5 Gb/s priključak za povezivanje s računalom i eventualno proširenje s preklopnikom brzine 10 Gb/s kao okosnicom mreže. Kod SOHO okruženja dolazi više do izražaja MASH mreža realizirana žično ili bežićno.
  
  
• Bežižna Pristupna točka (Wireless Access Point) - Velike i male firme sigurno će koristiti brze mreže prema Wi‑Fi 6E ( Wi‑Fi 7 ) zbog video konferencija i senzora, dok će sa SOHO okruženje biti dovoljan kvalitetan GATEWAY koji može iskoristiti bežičnu mrežu za ostvarivanje MASH mrežne topolgije.
  

Na slici 7.6.26 prikazani su načini na koji ISP povezuje svoje SOHO korisnike na Internet. Zajedničko im je svima da se do DSLAM (Digital subscriber line access multiplexer) uređaja uglavnom optičkim kabelom dovodi sve što ISP nudi. DSLAM uređaj postavlja se da tako da opslužuje gradski kvart, stanbenu ili obiteljsku zgradu ili jedan kat u stanbenoj zgradi, a ovisno o izvedbi može se i GATEWAY spojiti optičkom vezom za DSLAM. U osnovi nude se tri usluge:

• Internet - Osnovna usluga koja omogućava spajanje različitim brzinama za Internet po načelu 'koliko platiš - toliko dobiješ', koja obuhvaća i privatnu lokalnu mrežu korisnika. Može se nadograditi i/ili Televizijskim i/ili Telefonskim uslugama.
  
  
• Televizija - Programski paketi za gledanje TV programa i slušanje muzičkih sadržaja u obimu sadržaja po istom načelu kao prethodna stavka. Po ovoj stavci razlikuju se dvije tehnologije primjene:
  
  
  • Kabelska TV (DVB) - Preko koaksijanog kabela i razdjelnika dovodi se QAM modulirani signal do dva uređaja: GATEWAY i STB (Set Top Box). Frekventni opseg je razdijeljen na dva područja (slika 3.6.25b-III) od kojih jedno služi za prijem moduliranog visokofrekventnog TV signala, a drugo za komunikaciju prema ISP-u glede odabira sadržaja. Frekventni raspon koji se koristi u ovoj tehnologiji vrlo je velik, te se bez poteškoća dio kanala korisi za komunikaciju preko TCP-IP skupa protokola kao bi se omogućila komunikacija prema Internetu. Zbog odabira sadržaja TV programa dio kanala koristi TCP-IP komunikaciju koju ostvaruje posredstvom GATEWAY-a, za koji je Ethernet kabelom povezan STB. Komunikacija je brza i stabilna. Dakle, prvotno prijenos analognog TV signala putem kabela, te slijedi evolucija u smislu modulacije s digitalnim TV signalom i kao dobrodošla mogućnost Internet povezanost.
    
    
  • IP TV - Prvotno, PTT parica koristila se je za telefon (slika 3.6.25b-a), da bi napredak tehnologije omogućio spajanje na Internet uz brz prijenos podataka TCP-IP skupom protokola (slika 3.6.25b-c). Potom je tohnološki napredak omogućio dovoljne brzine da se brzim sastavljanjem TCP-IP paketa može rekonstruirati digitalni TV signal. Sada je kvaliteta prijenosa TV sadržaja gotovo ista kao kod kabelske televizije, uz uvjet da je DSLM uređaj što bliže GATEWAY uređaju.
    
  
  
• Telefon - Uglavnom neograničeni razgovori sa svim fiksnim i mobilnim mrežama u domeni ISP-a. Sada usputna usluga uz prve dvije navedene usluge.
  

Razmatranjem obrazloženja servisa koje ISP-ovi nude, vidi se da je kabelska koncepcija superiornija, ali je isplativa samo u velikim naseljima. Za udaljena mjesta rješenje je IP-TV koncept. Autor ovih redaka ima sreću da je korisnik kabelske infrastrukture te stoga nastavak sadržaja ove stranice obuhvaća najviše taj koncept. Slika prikazan u zaglavlju ove stranice prikazuje izbornik kakav uobičajeno imaju proizvodi Fritz!box, u ovom slučaju kabelski GATEWAY FRITZ!Box 6660 Cable. Sažeto, osobitosti ovog uređaja su:

• DOCSIS 3.1 za gigabitne brzine preko kabelskog Interneta.
  
  
• Wi-Fi 6 do 2400 + 600 Mbit/s s MIMO (multiple input, multiple output) antenskom tehnologijom.
  
  
• Telefonski sustav, bežična telefonija, Pametna kuća.
  
  
• Podrška za 6 bežičnih telefona, uključujući telefonsku sekretaricu. Integrirana funkcija faksa i HD telefonija upotpunjuju paket.
  
  
• Mreža s 1 x 2,5 gigabitnim LAN-om, 4 x Ethernet 10/100/1000 Mbps LAN-om, 1 x USB 2.0.
  
  
• Medijski poslužitelj, NAS povezivost, MyFRITZ! usluga, automatsko ažuriranje OS.
  

Zahvaljujući Wi‑Fi 6 s višekorisničkim MIMO i 2.5 gigabitnim LAN priključkom, FRITZ!Box 6660 Cable je središte kućnog umrežavanja na koje se može bez straha osloniti. MIMO (višestruki ulaz, višestruki izlaz) tehnologija koristi brojne male antene za povećanje propusnosti do korisnika na temelju postavke koja se naziva vremenski dupleks (TDD - time division duplex). Kao više-tračni autoput; zajednički rad više primo-predajnih uređaja. Novi Wi‑Fi standard osmišljen je za stručnu opskrbu više uređaja Wi‑Fi-jem, pouzdano i najvećim brzinama. Podržava Mesh Wi‑Fi, što znači da vaši videozapisi, glazba i fotografije neprimjetno dopiru do svakog kutka vašeg doma, stana ili ureda. Nudi dolaznu brzinu do 6 Gbps i kompatibilan je s EuroDOCSIS 3.0. Brzi WiFi 6 omogućuje bežični pristup internetu za sve vaše multimedijske uređaje, dok Multi-User MIMO omogućuje vrhunske brzine prijenosa podataka čak i kada se više uređaja koristi u isto vrijeme. Računala, prijenosna računala, igraće konzole, tableti i pametni telefoni: broj uređaja u domu stalno raste. Za zaštitu vaše komunikacije i podataka od neovlaštenog pristupa, FRITZ!Box 6660 Cable ima sofisticirani sigurnosni koncept. FRITZ!OS je operativni sustav FRITZ!Box 6660 Cable uređaja. Pomoću sučelja temeljenog na pregledniku ne samo da možete upravljati mrežnim i telefonskim funkcijama, već i primati nove značajke putem besplatnih ažuriranja na redovnoj osnovi. Ali to nije sve: koristite praktičnu FRITZ!Apps programsku potporu za pristup svojim podacima putem pametnog telefona dok ste u pokretu ili za upućivanje poziva unutar kućne mreže i više. Baš kao i ažuriranja, FRITZ!Apps programska potpora je besplatna.

• Overview
  To je početna stranica korisničkog sučelja. Ovdje se nalazi obavijest o verziji FRITZ!OS, pregled svih funkcija FRITZ!Box 6660 Cable i uređaja u kućnoj mreži. Ovdje su važne obavijesti za siguran i pouzdan rad GATEWAY-a. Na ovoj stranici nema ništa za promjenu, to je jedna informativna stranica, ali svi linkovi na stranici vode na neki drugi izbornik.
  
  
• Internet
  Ovaj izbornik sa svojim pod-izbornicima omogućuje korisniku uvid u rad uređaja i neke postavke, koje u načelu nije potrebno ništa mijenjati. Ali se u izboru 'Type of Connestion/AVM services/ može dodati e-mail adresa korisnika kojemu se šalju diagnostički podatci, a u izboru 'Permit Access/Port Sharing/Add Device for Sharing/ može se dodati IP ili MAC adresa uređaja u mreži koji su raspoloživi svima, kao što je mrežni pisač.
  
  

  Slika 7.6.31 Dodavanje pisača kao raspoloživog uređaja u mreži.

  
  Ako pisač zna koristiti DHCP uslugu uređaja nije potrebno napraviti da ima statičku IP adresu.
  
  
• Telephony
  Podatci u ovom izborniku odnoce se na telefonski uređaj, te tu ne treba mijenjati ništa osim ako se koristi 'FRITZ' telefon i njegovi dodatni osobni telefoni i senzori kao što je prikazano na slici 7.6.76.
  
  
• Home Network
  'Mesh' pod-izbornik ima svoju ulogu ako se koriste dodatni FRITZ uređaji i senzori. U osnovi ne treba ništa dirati jer će se sve automatski povezati. Ali izbor podizbornika 'Network' i opcija '/Network settings/IP Addresses/IPv4 settings/' omogućuje prilagodbe mrežnih postavki i IP adresa koje se koriste u kućnoj mreži i mreži za goste.
  
  

  Slika 7.6.32 Privatne IP adrese u kućnoj mreži.

  
  Prema Internetu GATEWAY komunicira s IPv4 ili IPv6 komunikacijskim protokolom, a unutar lokalne mreže uređaji mogu međusobno komunicirati s oba navedena protokola, ali ako ima dosta prisutnih straijih uređaja preporuča se koristi se IPv4 protokol, a adresiranje mrežnih uređaja vrši se po načelima privatne ' C ' klase, što daje dodatnu sigurnost jer GATEWAY ne dopušta pristup privatnoj mreži s Interneta. Glede starijih uređaja zahtijeva se i kompatibilnost rada od  Wi‑Fi 3 do  Wi‑Fi 7.
  
  Izbor 'USB / Storage' automatski će prepoznati USB disk kad se spoji na USB port GATEWAY-a. Ali tereba biti vrlo oprezan. Pošto se radi o USB v2.0 priključku (500 mA) treba izabrati disk koji troši malo struje kao npr 'WD_My-Passport', formatiran kao FAT32 datotečni sustav, i zadati mu prikladno ime. U protivnom trebat će se pomućiti ako se uporabi neka druga vrsta diska. U uputi nema popisa uređaja koji se odmah prepoznaju, iako je moguće uporabiti pisače i još neke druge USB uređaje.
  
  Pod-izbor 'Media server' treba omogućiti mutimedijalne uređaje, a tu spada i USB disk koji će se prikazati. U pod-izboru 'Fritz!box Name' zadaje se ime GATEWAY uređaju, koje je ovdje, naravno, 'Buzdo'.
  
  Ovaj GATEWAY ima ugrađen DNS servis što dosadašnji uređaji nisu imali. Uz DHCP servis, koji bez podešavanja 'drži' raspon od IP adrese 192.168.178.20 pa nadalje, korisnik gotovo da nema ništa podešavati. Uključi, spoji i sve radi. Ako se korisnik želi sam nešto podešavati i preferira više statičkih adresa, kao što je prikazano u primjeru na prethodnoj slici, smanjiti će raspon IP adresa DHCP servisa, te Wi‑Fi mrežama dati različita imena kao što je prikazano u primjeru nadalje, te će zadati svoju zaporku i tip enkripcije za bežičnu mrežu, dodati korisnika za NAS i uraditi još po koju izmjenu kako njemu paše. DNS postavke, kao i IP postavke moraju se upisati u postavke mrežne kartice (NIC) računala, ili nekog drugog uređaja ako je potrebno.
  
  
• Wi-Fi
  'Wi‑Fi Network/Wi-Fi Network Name' je prvi pod-izbor u ovom dijelu gdje teba zadati ime mrežama (SSID), te je ovdje zadano 'Buzdo2' i 'Buzdo5' (ovaj uređaj ne podržave frekvencije od 6 GHz). U praksi se je pokazalo da je dobro zadati da frekventni pojasevi imaju različita imena i da u imenu nije dobro imati razmak.
  

  Slika 7.6.33 Imena Wi-Fi mreža.

  
  Još je potrebno u izboru 'Wi-Fi Network/secutity' zadati enkripciju i tu treba voditi računa da se stavi stariji sistem (WPA2 umjesto WPA3) ako ima starijih uređaja u mreži.
  
  

  Slika 7.6.34 Sigurnosne opcije.

  
  Navedeno nisu jedine sigurnosne opcije. Moguće će se prikazati većina uređaja od susjeda u okolišu, te se shodno tome može ažurirati smije li taj uređaj pristupiti Wi‑Fi mreži ili ne. Wi‑Fi 6E ( Wi‑Fi 7 ) za tu svrhu koriste mrežni 'token' koji je jedinstven za svaki GATEWAY.
  
  
• Smart Home
  Upotrebljava se samo ako su raspoloživi dodatni uređaji.
  
  
• DVB-C
  Vrlo korisna opcija koja bi jako vrijedila da ISP uobičajeno ne isporučuje kriptirane sadržaje. U tom slučaju u ovom popisu pojavit će se par besplatnih glazbenih kanala.
  
  
• Diagnostic
  Raspoložive su funkcije dijagnostike prema označenom u postavkama FRITZ!Box. Rezultati funkcionalne dijagnostike mogu se pohraniti. Ovdje su također navedene i procijenjene sve postavke FRITZ!Boxa relevantne za sigurnost. Označene su sve postavke koje bi mogle biti nesigurne.
  
  
• System
  Mogućnost pregleda zbivanja pri radu uređaja, podatke o potrošnji energije, i pregled vam pokazuje koje su push usluge omogućene u FRITZ!Boxu. Opcija 'System/Fritz!Box Users' od velikog je značaja jer se može dodati korisnik i odrediti što on smije raditi na uređaju. Slijedi primjer za NAS.
  
  

  Slika* 7.6.35 NAS korisnik i njegova prava. ( + / - )

  
  Za NAS treba izabrati kratko i razumljivo ime i jednostavnu zaporku, ali uz sva ograničenja osim za jednostavne funkcije pristupa uređaju. Osim toga korisno ga je mapirati kao disk uređaj jer ga OS vidi kao imenik.
  
  

  Slika 7.6.36 Mapirani NAS disk u Windows OS.

  
  Kratka i razumljivo ime i zaporka omogućiti će lak pristup svih uređaja u mreži ovom imeniku.
  
  
• Wizards
  Čarobnjaci koji olakšavaju podešavanje uređaja.
  

Ovisno o ISP-u, moguć je i zakup više STB uređaja, te ako su noviji omogućavaju dodatne usluge kao što prikazuje naredna slika. Jedna od mogućnosti je pregledavanje programa nekoliko dana unatrag i njihovo naknado gledanje, a moguće je i snimiti željeni programski sadržaj u 'oblaku' ISP-a, nekaliko filmova na primjer, ili označiti neku narednu emisiju da dobije oznaku upozorenja. Tada se navedeni programski sadržaji prikazuju u izboru 'Moj TV kutak' te se čuvaju za korisnika neko određeno vrijeme.

Slika 7.6.37 Napredne mogućnosti korištenja ISP-ovih usluga.

Korisno je ako STB ima priključak za snimanje sadržaja na disk koji bi se priključio na njega. Ako ta mogućnost ne postoji, nova generacija uređaja za 'hvatanje' video sadržaja to omogućava. Na narednoj slici prikazani su neki od uređaja za tu svrhu koji nisu previše skupi. Osnovno načelo rada im je da se video signal dovodi na HDMI priključak te pretvara u video signal čitljiv preko USB 3.0 priključka. I prije su se izrađivali uređaji za ovu svrhu ali zbog ograničenja USB 2.0 sučelja nisu baš bili uporabljivi. USB 3.0 ili noviji standard omogućava prijenos video sadržaja u vrlo visokoj rezoluciji. Naravno, potrebna je adekvatna programska potpora, kao besplatni programski uradak 'OBS Studio' koji štošta omogućava.

Slika 7.6.38 Uređaji za snimanje multimedijskih sadržaja na disk.

Pri tome treba voditi računa da USB priključak može podmiriti potrebe glede energetskih zahtijeva ovih uređaja. USB priljučci na matičnoj ploči obično to ne mogu i tada do izrađaja dolaze mogućnosti kartice prikazane na slici 3.5.61. Na prethodnoj slici najskuplji ali i najkompletnije je uređaj prikazan lijevo. Ima priključak za vanjsko napajanje što eliminira potrebu za energetski učinkovitom USB karticom. Uređaj ima priključak za mikrofon što omogućava umetanje vlastitih komentara u audio zapis. Idealno, ako se želi napraviti nekakav reklamni sadržaj. Uređaj prikazan u sredini slike radi slično prethodno opisanom ali zahtijeva energetski učinkovit USB priključak. Uređaj prikazan sasvim desno najjednostavniji je, nema vanjsko napajanje ni prosljeđivanje HDMI signala niti mogućnost dodavanja audio zapisa. Svima je je zajedničko relativno velika potrošnja energije te se stoga malo zagrijavaju.

SAŽETAK:

Sve opisano omogućava drugačiji koncept spajanja uređaja u mreži u odnosu na sliku 4.6.88, te korištenje senzora za registriranje prisustva plina, dima (vatra) i vode (poplava) u stanu ili kući. Vrlo korisno.