5G Mobilni uređaji

|   1   |   2   |   3   |   4   |   5   |   6   |   7   |

Što je 5G? Je li ovo tehnologija koja potiče širenje virusa COVID-19? Nije, ali netko je plasirao u javnost svoje 'stručno mišljenje' koje su neuki prihvatili. U telekomunikacijama, 5G je peta generacija tehnološkog standarda za mobilne mreže, koje su tvrtke za mobilni telefon počele primjenjivati širom svijeta 2019. godine, planirani nasljednik 4G mreža koje pružaju vezu s većinom trenutnih mobitela. 5G se može implementirati u pametne telefone, tablete, prijenosnike i bilo koju drugu vrstu mobilnih uređaja.

Zahvaljujući napretku tehnologije izrađuju se novi čipovi, poboljšavaju se protokoli prijenosa podataka i radne frekvencije su mnogo veće. Inače, ne tako davno postizanje stabilne radne frekvencije od par GHz bila je znanstvena fantastika. Dakle, u osnovi ne postoji ništa posebno novo, osim dostupnijih frekventnih opsega s različitim mogućnostima širenja radio valova. Komunikacije su dostupne u tri frekventna opsega:

• Viši opseg > 24 GHz -   Cilja na primjenu 5G s najboljim performansama. Ovaj viši pojas nudi prednosti u brzini i malom kašnjenju signala (latenciji), ali pogodan je samo za kratke udaljenosti, ne prodire u zgrade i izložen je većim smetnjama.
  Koriste se frekvencije:
  
  
  • 24.25 - 27.50 GHz na razini Europske unije.
  • 25.25 - 27.50 GHz u skladu s NJFA (NATO Joint Civil/Military Frequency Agreement) sporazumom je za vojnu uporabu.
    
    
  Predviđena je uporaba radiofrekvencijskog spektra u višekratnicima bloka frekvencija širine 200 MHz (16 blokova). Moguća je i uporaba blokova manje širine (50 MHz, 100 MHz ili 150 MHz), a blokovi se u tom slučaju pomiču u koracima od 10 MHz.
  
  
• Srednji opseg 1-7 GHz -   Uključuje više opseg frekvencija prema slijedećem:
  
  
  • 3400 - 3800 MHz frekventni opseg silazne veze (emitiranje - predaja) za širokopojasne bazne postaje na otvorenom;
    18 blokova od 5 MHz.
    
    
  Slijedeća frekventna područja koriste 18 blokova od 5 MHz za emitiranje (silazna veza) radio signala:
  
  
  • 1427 - 1452 MHz u skladu s NJFA sporazumom za vojnu uporabu.
    
  • 1452 - 1492 MHz na razini EU.
    
  • 1492 - 1518 MHz u skladu s NJFA sporazumom za vojnu uporabu.
    
    
  Za potrebe Wi‑Fi 6 standarda (vrlo unaprijeđeni Wi‑Fi 5 standard) koriste se radiofrekvencijski spektri:
  
  
  • 2400 - 2483 MHz u blokovima od 20 - 40 Mhz (3/1 kanala).
    
  • 5170 - 5835 MHz u blokovima od 20 - 160 MHz (25/2 kanala).
    
  • 5926 - 7125 MHz u blokovima od 20 - 160 MHz (59/7 kanala).
    
    
  Navedeno radiofrekventno područje nudi dobru ravnotežu glede pokrivenosti signalom i prednosti kapaciteta. Frekventni opseg s komunikacijskim kanalima širine od 20-160 MHz omogućava mreže velikog kapaciteta s malim kašnjenjem, te bolju pokrivenost na širem području unutar prostora nego što je to moguće kod višeg frekventnog opsega. Broj i širina kanala u starom Wi‑Fi 5 standardu je drugačija.
  
  
• Niži opseg < 1 GHz -   Podržavati će pokrivenost signalom za veće udaljenosti u urbanim, prigradskim i ruralnim područjima i pomoći će u pružanju potpore IoT uslugama. Niskopojasni frekventni opseg, koji se je u prošlosti koristio za 2G, 3G i 4G mobilne mreže i za emitiranje TV signala, uključuje frekventni opseg u području od 700 MHz, 800 Mhz i 900 MHz, što je važno za 5G jer ovi frekventni spektri imaju prihvatljiv odnos između radne frekvencije i gušenja signala prilikom rasprostiranja. Niskopojasne frekvencije koristit će se za komunikaciju za veće udaljenosti, prema ruralnim područjima, zbog boljeg prolaza radio valova kroz prepreke te stoga bolje pokrivenosti na mjestima poput dizala i parkirnih garaža.
  
  Predviđeni frekventni spektar za ovu svrhu je:
  
  
  • 698 - 703 MHz, pojas uzlazne veze (prijem).
    
  • 733 - 736 MHz, pojas uzlazne veze.
    
  • 753 - 758 MHz, pojas silazne veze (predaja).
    
  • 788 - 791 MHz, pojas silazne veze.
    
  • 800 MHz, ???.
    
  • 900 MHz, ???.
    
    
  Navedene frekvencije će se koristiti kao frekvencijski dupleks s dupleksnim razmakom od 55 MHz. Definitivno, treba proći još vremana dok neki već zauzeti frekventi opsezi 'odumru'.
  

Budući da navedeni frekventni opsezi imaju različita svojstva rasprostiranja, sve komunikacije utemeljene na radio-signalu uključuju kompromise između brzine, udaljenosti/pokrivenosti, gustoće i frekventnog opsega (širine) komunikacijskog kanala. Kod 5G pametnih telefona njihovo logičko rješenje donosi odluku koji će se navedenih opsega koristiti. Trenutno se služi raspoloživim starijim tehnologijama s kojima je kompatibilan, a svoje pune mogućnosti pokazati će kad se ostvare uvijeti. Uporaba različitih frekventnih područja, a time i valne duljine radio valova koji se koriste, nije problem glede duljine antene jer se fizička antena elektronički može 'produžiti' ili 'skratiti' da se prilagodi valnoj duljini radio valova koje koristi. Veći je problem što standardi među državama nisu usaglašeni.

Rast 5G-a također je usko povezan s napretkom u pametnim telefonima, IoT senzorima, računalnim oblacima, umjetnom inteligencijom, softverski definiranim mrežama i modernim metodama za brzi razvoj softvera, a sve te mogućnosti može iskoristiti 5G mreža. Naravno, nisu sve frekvencije dostupne unutar ovih frekvencijskih opsega jer ih možda koriste drugi sustavi (satelitska navigacija, vojska ...). Jedno je sigurno - signal frekvencije 2.45 GHz (i njemu bliži) ne smije se koristiti jer izravno šteti ljudskom tijelu, posebno mozgu. Naime, to je rezonantna frekvencija vode, i to je razlog zašto mikrovalna pećnica za grijanje hrane podliježe strogim standardima u pogledu mogućeg 'ispuštanja' zračenja u okoliš. Dakle, 5G mreža ne predstavlja prijetnju ljudima ako se pažljivo odaberu radne frekvencije i snaga zračenja. Ako postoji 5G pametni telefon, na zgradi ili na stupu odašiljača sigurno postoji primopredajnik, jer u protivnom nema komunikacije. No, zadovoljavanje svega što 5G omogućuje, gledano s 'suprotne strane' u odnosu na pametni telefon prilično je skupo.

Da bi postiglo upravljanje velikom količinom podataka, 5G će koristiti viši frekventni opseg što je i biti milimetarski radio-val. To su valovi kratkog dometa koji nisu u stanju putovati kroz zidove ili pored drveća te nakon nekoliko stotina metara 'nestanu'. Mogu se pojedinačno usmjeravati, ali ih također treba prenositi s bazne stanice putem malih antena kako bi se izbjegle prepreke i došlo do odredišta. To će biti male antene, veličine vatrodojavnih kutija ili manje. Davatelji mobilnih usluga uporabiti će desetke tisuća tih malih baznih stanica (ćelija) male snage, recimo na uličnoj infrastrukturi kao što su stupovi s lampama izvan i unutar zgrada. 5G će omogućiti nove usluge poput daljinskog upravljanja kritičnom infrastrukturom kao medicinskih postupaka vođenih robotom. Na pomolu su pametne komunalne firme, trgovački centri, bolnice, farme, tvornice, uredi, sportski stadioni i škole. Malo tko će izbjeći uporabu 5G. Pitanje je kako će se realizirati 5G, brojne male stanice male snage ili malo makro-stanica velike snage ili oboje? U ovom trenutku sve je u fazi nekakve nadogradnje postojeće 4G infrastrukture.

Sljedeća slika prikazuje neke od bitnih značajki koje pruža 5G.

Slika 1. Osnove funkcije 5G

Na ovoj stranici nema detalja o svemu što je potrebno da bi 5G tehnologija uspješno ispunila svoj zadatak. Proći će dosta vremena dok se sve definira i standardizira glede uporabe 5G. Ali zato je vrijeme da se predstavi jedan od pametnih telefona (mobitela) sposobnih za rad u 5G mreži. Moj izbor pametnog telefona opisan je u nastavku.

LG WING 5G je revolucionarni pametni telefon za razliku od bilo čega drugog što postoji na tržištu. Inovativni oblik s više zaslona, plus 5G povezivost visokih performansi i niz alata za stvaranje sadržaja, poboljšanje produktivnosti i potiču svaku strast prilikom korištenja.

Slika 7.2 Inovativni dizajn mobitela firme LG. ( + / - )

Nije ga potrebno posebno opisivati, jer ga gore navedeni film vrlo dobro opisuju. Impresivnog je dizajna, ali prihvatljivost na tržištu je veliko pitanje. Programska potpora mora biti dizajniran za prikazivanje igre ili filma na glavnom zaslonu, a dodatni zaslon je kontrolni zaslon. To je vrlo prihvatljivo za korisnika jer na glavnom zaslonu gotovo da nema ikakvih intervencija. Zasloni nisu izrađeni s istom tehnologijom.

• Glavni zaslon - P-OLED -   Kako su prve serije OLED zaslona izrađene pomoću staklenih podloga, mogućnost za zanimljiviji oblik mobitela ostvarena je kad je staklenu podlogu zamijenila fleksibilnija plastična podloga. Plastične podloge ne samo da se mogu se lakše oblikovati u drugačiji izgled, nego su jeftinije i više od 50% tanje u odnosu na staklenu podlogu. Razlučivost glavnog zaslona je 2'460 x 1'080 piksela.
  
  
• Dodatni zaslon - G-OLED -   Izrađen je sa staklenom podlogom glede boljih performansi zaslona, što je važno jer je ovo u osnovi upravljačka ploča mobitela koja se dodiruje puno više od glavnog zaslona. Kako bi se spriječilo oštećenje dodatnog zaslona tijekom rotacije, korištena je tehnologija zaštite od prašine radi mogućih ogrebotina. Razlučivost zaslona je 1'240 x 1'080 piksela.
  

Okretni mehanizam glavnog zaslona prošao je detaljna ispitivanja i bez problema će izdržati 200'000 okretanja. Uzimajući u obzir da za većinu općih radnji na mobitelu neće trebati dodatni zaslon, mehanizam će godinama raditi bez problema. Za sada nije podržana šesta generacija Wi‑Fi mreže, ali za uređaj ove vrste dobra podrška je zasigurno spremna i firmware (programska potpora upisana u Flash-ROM) će se lako nadograditi. Ostali novi tehnološki standardi u potpunosti su podržani.

Na tržištu prisutna su mnoga rješenja glede korištenja dva zaslona, ali samo ovaj pristup omogućava da se istovremeno mogu obavljati dvije zadaće. Uz mnoštvo neobičnih mogućnosti, osobito glede uporabe kamera, ovaj smartfon za mene predstavlja vrlo valjano rješenje, osobito glede prikazivanja filmova. Glavni zaslon oslobođen je od bilo kakvih intervencija tijekom gledanja, a i lakše je rukovati s mobitelom. Na službenim stranicama LG te na YouTube može se pronaći dosta video uradaka i recenzija glede ovog mobitela i uglavnom su mišljenja vrlo pozitivna. Ubrzo ćemo vidjeti kako će se ovaj mobitel pozicionirati na tržištu. Nadam se dobro, iako nikad neću biti u mogućnosti priuštiti si ovaj neobičan uređaj.

SAŽETAK:

Ovaj dizajn po načinu rada kao da je PC s tipkovnicom i mišem u 'stisnutom' izdanju. Čak je, po mom mišljenju, efikasnije od dizajna s na dodir osjetljivom pločicom (Touch pad) koja se rabi za prijenosna računala. Ako LG nema veliko mobilno tržište, ovaj oblik dizajna (form-factor) pametnog telefona teško će preživjeti.

Svojevremeno je firma Philips dizajnirala prijenosni magnetofon (kasetofon) s malim kasetama i dala slobodnu licencu da ih proizvodi tko želi. Dok su se ostali proizvođači elektroničkih uređaja snašli oni su prodali milijune kasetofona. Prije toga je firma IBM izradila PC i dala slobodnu licencu za cjelokupni dizajn. Dogodilo se je slično kao s kasetofonima. PC se je toliko razmnožio s proizvođačima koji su izrađivali 'PC klonove', te je pogazio sva ostala rješenja osobnog računala na tržištu. Kad je IBM pokušao licencirati bržu sabirnicu, jednostavno nije bilo efekta. Proizvođači PC kompatibilnih računala osnovali su grupu 'Institute of Electrical and Electronic Engineers' - IEEE, koja se je udružila s drugim organizacijama za standarde, kao ISO i VESA. PC sada ima svoje vlastite standarde koji se s vremenom razvijaju i tko ih ne poštuje 'ne prolazi'.

Jedini koji je opstao u PC najezdi je Apple sa svojim 'MAC OS X' operativnim sustavom koji koristi prilično slobodne programske potpore (open source). Sklopovska rješenja uglavnom su licencirana i uvijek za desetak postotaka učinkovitija od PC rješenja, a osnova operativnog sustava je UNIX što znači da je višezadačnost znatno učinkovitija u odnosu na Windows OS. Po mojem mišljenju 'MAC' je bolji glede OS, kvalitetnijih dijelova, učinkovitije kontrole proizvodnje ali stoga i skuplji.

Ako LG učini slično sa svojim dizajnom moglo bi se svašta dogoditi kao u prethodna dva opisana slučaja.

U 2024. godini večina pametnih telefona i kućnih pristupnika (GATEWAY) uglavnom podržava Wi‑Fi 5 standard. Trgovci vješto koriste pojam '5G' u smislu da uređaji koriste frekventni raspon u području iznad 5 GHz, ne navodeći pri tome da se frekventni raspon u području iznad 6 GHz ne koristi, te tako prodaju korisnicima zastarjelu tehnologiju. Vrlo su rijetki primjeri da uređaji koriste Wi‑Fi 6 ili Wi‑Fi 6E standard, a uređaja koji koriste Wi‑Fi 7 standard gotovo i nema. Vjerujem da kad auto-industija prihvati Wi‑Fi 7 standard da će se sve naglo ubrzati, osobito u području primjene van kućnog okruženja. Bit će to '6G' oprema.

|   1   |   2   |   3   |   4   |   5   |   6   |   7   |