Mobilni uređaji - tablet

|   1   |   2   |   3   |   4   |   5   |   6   |   7   |

Ako se razmotre današnji pametni telefoni i tableti, u koncepciji rada gotovo da nema nikakve razlike, ali je značajna razlika u veličini zaslona na kojem se prikazuje sadržaj. Trend je uporaba sve većih zaslona kod pametnih telefona, glede čitljivosti, pa su po tome sve bliže tabletu. Osim toga, prvenstvena im je namjena bežična komunikacija na daljinu, iako mnogi imaju Wi‑Fi osobitosti glede spajanja na kućnu mrežu, a pretraga Interneta na udaljenim lokacijama još uvijek je preskupa osobitost. Istina, pametni telefon putem klijent-poslužitelj osobitosti programske potpore, ako je implementirana, može upravljati uređajima u Wi‑Fi okruženju, manji je i pristupačniji glede rukovanja od tableta, ali je mišljenje autora ovih redaka da je ipak komotnije gledati multimedijske sadržaje na tabletu, a i resursi su im moćniji. Lijepo bi bilo imati na raspolaganju oba uređaja, po mogućnosti iste firme, ali prioritet dajem ipak tabletu. Svestraniji je za korištenje glede svih korisnika-ukućana. I jednih i drugih ima u izobilju od svih mogućih proizvođača. U narednoj tablici prikazane su osobitosti samo nekih od njih.

Slika 2.1 Usporedba tablet računala različitih proizvođača.

Prvo što je interesantno za primijetiti je da je zaslon po veličini nešto manji od zaslona CRT monitora računala IBM PC-XT iz 1983. godine, te da kapacitet micro SD kartice znatno nadmašuje njegov tvrdi disk. I ostale komponente tableta nadmašuju navedeno PC računalo. Dapaće, ovisno o ugrađenim mogućnostima mogu poslužiti i kao telefon. Jednostavan uređaj za rukovanje višestrukih mogućnosti. Dakle, razvoj mikroelektronike više je nego očit. Osobito glede multimedijskih sadržaja. Prema specifikacijama u tablici tablet mobilni uređaj većeg zaslon od mobilnog telefona koji može imati sve osobitosti kao i mobilni telefon. Gotovo većina tableta koristi mikroprocesor ARM (Advanced RISC Machines) porodice, koji objedinjuje CPU i GPU ustroj u jedinstvenu cjelinu, od kojih je možda najinteresantniji mikroprocesor 'Cortex - Dual Core A15' koji koriste dva modela prikazan u tablici, a odlikuje ga velika fleksibilnost u izradi. Najmoćnija inačica 'Cortex-A15 MPCore' ima slijedeće osnovne osobitosti:

• Arhitektura - Cortex RISC više jezgreni mikroprocesor 32 bit-ne arhitekture i ARMv7 setom instrukcija, s 15 stupanjskim cjevovodom, radnog takta od 1 GHz do 2.5 GHz.
• Više jezgrenost - Do dvije grupe jezgri i popratnih upravljačkih sklopova, od jedne do četiri jezgre u grupi od kojih svaka uz 32 bit-ni CPU ima podršku za sklopovsku virtualizaciju, 32 kB instrukcijsku i 32 kB podatkovnu L1 međuspremu, FPU i NEON grafički i audio pokretački sustav (MPE - Media Processing Engine) dizajniran za multimedijske sadržaje. Njihov zajednički rad nadzire 'CoreSight SoC' sustav za praćenje rada i ispravljanje pogrešaka.
• Transakcijsko sučelje - ACP (Accelerator Coherence Port ) sučelje grupe koje podržava sve standarde glede čitanja i pisanja transakcija bez dodatnih uvjeta za usklađenost rada. Veza je između L1 međuspreme SCU i L2 međuspreme.
• Upravljačke jedinice, praćenje i nadzor rada - 'SCU' (Snoop Control Unit ) i 'CoreSight' (Program Flow Trace) sklopovlje grupe odgovorno za upravljanje međuvezama, prosudbu i nadzor komunikacije između međusprema, transfere podataka i druge mogućnosti korisne za procesor. Tu spadaju DMA upravljački sklopovi i upravljač prekidima.
• L2 međusprema - Do 4 MB zajedničke međuspreme po grupi, niske latencije i visoke propusnosti. L1 i L2 međusprema je ECC (Error Correction Control) SRAM tipa s kontrolom pariteta što znači da je procesor uporabljiv i u poslužiteljskom okruženju. L2 međusprema koristi 64 bit-no adresiranje.
• Sabirničko sučelje - 128 bit-na sabirnica (za dvije 64 bit-ne grupe) kao efikasno sučelje prema svim ostalim sklopovima ugrađenim u mobilni uređaj. Može komunicirati s L3 međuspremom, mrežnim sklopovljem, PCI-e sklopovima, FLASH, SATA i USB uređajima i još nekim specifičnim periferijama. Impresionira mogućnost adresiranja do 1 TB DDR 3/4 radne memorije jer mikroprocesor koristi 40 bit-no adresiranje (Large Physical Address Extensions - LPAE) koristeći ugrađeni memorijski upravljački sustav u sastavu ovog sučelja.

Koliko od navedenog će se ugraditi u kućište mikroprocesora i primijeniti ovisi o naručitelju. Navedena verzija mikroprocesora i njegove prethodne inačice osnova su za mikroprocesore Nvidia Tegra, Texas Instruments (TI) OMAP i druge, a na njega se je ugledao i Apple A6. Iz tablice na slici 2.1 vidi se da je izgled tableta kod svih izvedbi po dimenzijama približan, ali im je računalna moć različita. Na narednoj slici prikazan je jedan po rezoluciji najslabiji i najjeftiniji model iz tablice, iako i on može u potpunosti zadovoljiti korisnika glede svoje namijene.

Slika 2.2 Samsung Galaxy Note 10.1 tablet.

Ono što je interesantno za prikazani model je da oba dva modela s kraja tablice koriste mikroprocesor iste tehnologije ali različite koncepcije i moći, s tim da im je operativni sustav iz iste porodice, ali različite revizije. Po rezoluciji, najmoćniji model koristi do sada (jesen 2013. godine) zadnju inačicu operativnog sustava 'Android' a iz tablice je razvidno da gotovo svi prikazani modeli imaju različit operativni sustav. Osim toga, o količini novaca koje je korisnik spreman uložiti u mobilni uređaj ovisi i broj 'raspoloživih' proširenja. Prikazani tablet gotovo sliči na laptop ili notebook, ali nema tipkovnicu ni miša. Dali mu treba? U osnovi ne, jer tablet ima zaslon osjetljiv na dodir (touchscreen) s kojim se lako upravlja, a tipkovnica se po potrebi prikaže kao slika s tipkama 'osjetljivim na dodir'. Ako se tablet zaokrene, i tipkovnica se prilagodi novom položaju prema korisniku. Navedeno nije pravilo jer za 'Microsoft surface' dostupan je poklopac zaslona koji predstavlja vrlo tanku tipkovnicu, neka futuristička verzija miša, a posebna pisaljka (Pen Input) omogućava neke dodatne korisne aktivnosti.

Kako će tržište prihvatiti pojedine vrste ovih uređaja pokazati će vrijeme. Naredna slika prikazuje odnos operativnih sustava i uređaja na svjetskom tržištu krajem 2010. godine.

Slika 2.3 Statistika mobilnih OS i uređaja.

'Ostalih' ima jako mnogo, jer se tu ubrajaju operativni sustavi svih generacija operativnih sustava, što znači da se glavna 'borba' vodi između 'iOS' i 'Android' operativnih sustava. Osobitost navedenih rivala je da oba dva ubrzanim rastom zauzimaju sve veći dio prikazanih 'kolača', ali je razlika suštinski ogromna.

• Apple iOS - Za druge proizvođače 'zatvoreni' operativni sustav, koji pogoni uređaje zavidnih performansi s komponentama rađenih isključivo prema njegovim zamislima i zahtjevima, koji će po stabilnosti rada, sigurnošću i broju raspoloživih aplikacija koje se mogu preuzeti s njihovih sjedišta ogroman, uz naplatu naravno, možda samo iz razloga što su vrlo brzo velik broj kvalitetnih programskih proizvoda. No mana mu je 'zatvorenost' sustava, sve je u sastavu jedne firme i skuplja je 'članarina' ponuditeljima programskih proizvoda. Ne tako davno vrijedilo je pravilo da su 'Apple' računala bilo neprikosnovena glede grafičke obrade i pripreme za tiska, dok su PC kompatibilna računala služila za ostalo. Ima još jedna sitnica, nema micro SD ili USB priključka, osim kao upitnih dodataka trećih proizvođača, što otprilike znači 'plati, preuzmi i gledaj' i to je osnovna osobitost njihovih multimedijskih uređaja.
  
  
• Android - Iako je Google inicijator glede izrade ovog operativnog sustava i ujedno i njegov glavni potporni stup, raspoloživ je svim proizvođačima voljnim da se bave proizvodnjom mobilnih uređaja, što znači da operativni sustav može raditi na različitim sklopovskim platformama i da su performanse ponuđenih uređaja vrlo različite po kvaliteti i cijene, što je za širi krug korisnika jako dobro. Drugim riječima, sve veći je broj različitih uređaja koji koriste ovaj operativni sustav. Programska ponuda kupuje se na sličan način kao kod prethodno navedenog, ali je članarina za programere prihvatljivija i Google besplatno nudi razvojno okruženje za ovu platformu, koje se nudi za različite operativne sustave (Windows, Mac, Linux).

Iako postotak prisutnosti na tržištu za oba proizvoda raste, za Android raste brže, što i ne čudi jer ga je prihvatilo mnoštvo proizvođača, a već dokazana i programerski jaka kuća - Google, zaista može ponuditi kvalitetna rješenja, osobito radi toga jer je uvijek spremna saslušati dobar prijedlog i pristupačna je za suradnju. Ne može se ne napomenuti da trenutno vodeću ulogu ima iPad, što zbog vjere u kvalitetu proizvoda, a vjerojatno i zbog toga što su prvi predstavili ovu vrstu mobilnih uređaja i uspjeli se zaštiti od industrijske špijunaže. Dok su se ostali snašli, oni su dobro zaradili. U Americi vode primat dok u Europi i Aziju baš i ne. Opisano sliči na priču o firmi PHILIPS koja je razvila kasetofon i dala slobodna licenčna prava ostalima, ali dok su se ostali snašli ...

|   1   |   2   |   3   |   4   |   5   |   6   |   7   |