Informatička abeceda

verzija 6.13.2411e

Predgovor — Uvod — Kazalo  1. Informatika - Osnovni IT pojmovi  1.1. Pojam informatike  1.2. Količina informacije  1.3. Teorija signala  2. DRS (Digitalni Računalni Sustav)  2.1. Brojevni sustavi  2.2. Kod i kodiranje  2.3. Računalna aritmetika  2.4. Računalna logika  3. Organizacija i struktura DRS  3.1. Definicija DRS  3.2. Povijesni razvoj  3.3. Sklopovlje računala  3.4. Programska potpora  3.5. PC sustav  3.6. Računalne mreže  4. Microsoft operativni sustavi  4.1. MS-DOS 6.22  4.2. MS-Windows 3.11  4.3. Windows 95, 98  4.4. Windows XP  4.5. Windows 7  4.6. Windows 10  4.7. Windows 11  5. UNIX operativni sustavi  5.1. Linux - Debian OS  5.2. Linux - Ubuntu OS  6. Razvoj programske potpore  6.1. Faze razvoja  6.2. Programiranje  7. Informatika u praksi  7.1. A/D - D/A pretvornici  7.2. Mikrokontroler  7.3. Računala i procesi  7.4. Internet  7.5. Intranet  7.6. SOHO  7.7. Zarada na Internetu  7.8. pH metar (pH)  7.9. C4ISR 7.10. Formula 1 (F1) - trkaći auto 7.11. Električno vozilo (BEV) 7.12. Umjetna Inteligencija  8. Specifični IT pojmovi  9. Prilozi - Kodne stranice 10. Rječnik informatičkih pojmova 11. Literatura 12. WEB spojnice 13. Indeks pojmova		Kazalo   Pojmovi   Prilozi   Rječnik

Prema predhodno prikazanom sadržaju elektronički udžbenik (e-book) 'Informatička abeceda' sadrži dvanaest poglavlja i jedno pod-poglavlje. U popisu još su prikazana osnovna pod-poglavlja svakog od poglavlja, dok je kompletan sadržaj udžbenika prikazan na zasebnoj stranici dohvatljiv s ikonom 'Kazalo', uz koju su još neke osnovne ikone glede žeg dohvata željenih sadržaja. Osim toga pomična ikona ukomponirana u svaku stranicu, uvijek je u desnom donjem uglu web-stranice, i podjeljena je u dva dijela koji su linkovi na početnu stranicu (home page) i 'Kazalo'. Na svakoj stranici ukomponirana je ikona povečala koja odvodi korisnika na pretraživačku stranicu u kojoj su dvije forme, jedna za pregledavanje cijelog WWW, a druga za lokalnu pretragu sjedišta. Pretraživačka forma na ovoj stranici odnosi se samo na lokalne sadržaje. Uz navedeno svi sadržaji dohvatljivi su iz izbornika na vrhu svake stranice, kojemu se sastav mijenja u ovisnosti o tome koju stranici pregledava čitatelj.

Udžbenik (e-book) 'Informatička abeceda' načinjen je u HTML formatu. Usputno su vršene promijene glede bolje preglednosti sadržaja na pametnim telefonima, te je sve prebačeno na komunikaciju putem SSL (Secure Sockets Layer), odnosno sigurnosni sloj komunikacije u sastavu transportnog protokola, dijela TCP/IP komunikacijskog skupa protokola. Zašto nije neki drugi format? Jednostavno iz razloga što je ovakav koncept najzahvalniji za ze izmjene i / ili proširenja sadržaja udžbenika. Objedinjavanje sadržaja u jedan cjeloviti format, kao PDF udžbenik, omogućilo bi jedinstvenost svih sadržaja i lakši ispis, ali bi datoteka bila prilično velika i ne bi omogućila ono što HTML format može - interaktivnost i zu dohvatljivost pojedinačnih cjelina. Udžbenik u osnovi sadrži opise informatičkih pojmova i osnovna vodilja ovog udžbenika je INFORMATIKA, znanost koja se bavi proučavanjem informacija i njihove oade pomoću računala. Pojam, koji je uz računarstvo sve više dio oazovnih programa. Udžbenik opisuje osnovne pojmove poruke, komunikacije i osobine informacije, osnovnu građu i načela rada elektroničkih računala koja informacije oađuju te njegovu primjenu u praksi; poruka i informacija, binarni bojevni sustav, binarna aritmetika i logika, strukture podataka, algoritmi, programski jezici, programsko inženjerstvo, arhitektura računala, komunikacija i drugo. Strukovno orijentiran pristup. Ovaj udžbenik po svom sadržaju pripada navedenom području.

Na samom početku, u prvom poglavlju oazložena su dva najvažnija pojma:

• Informatička pismenost
• Informacijska pismenost

Bez savladavanja prve stavke, drugu stavku uopće nije moguće primjeniti. Veći dio udžbenika odnosi se uz osnovne pojmove koji omogućavaju svladavanje prve stavke i opise koji zadiru i u samo održavanje, a kroz cijeli udžbenik opisuju se različiti načini komunikacije, koje treba poznavati kako bi se uspostavila komunikacija između izvora i odredišta. Druga stavka je mnogo složenija jer zahtijeva poznavanje rada s različitom programskom potporom i dovoljno znanja u vlastitoj struci da se može prepoznati rezultat oade podataka. Potrebna su mnogo kompleksnija znanja od ovih opisanih u udžbeniku. Dakle, 'Informatička abeceda' ima zadaću da čitatelj u što večoj mjeri postane 'informatički i računalno pismen'.

Kako su sklopovske komponente računala, kao i operativni sustavi koji ih koriste vrlo različiti, veća pažnja posvećena je 'PC računalu' te najviše operativnom sustavu 'Windows' koji se u velikoj mjeri koristi širom svijeta. Prema statističkim pokazateljima 'Windows' operativni sustav je trenutno najrašireniji operativni sustav. Stoga se i prilikom opisa općih pojmova često koriste primjeri iz 'Windows' operativnog sustava. Gledajući današnja filmska ostvarenja koja koriste računalnu animaciju, sigurno je da će se uporabiti močniji sustavi, gotovo namjenski napravljeni i koji u pravilu mnogo koštaju. No, takvi sustavi nisu tema ove elektroničke knjige.

Sva današnja računala koriste binarni ojevni sustav kao osnovu svoga rada. To pak ne znači da ga treba poznavati u tančine i nepotrebno učiti računske operacije s njime. Veća je važnost poznavati programske jezike, ali ima ih toliko da je u jednom ovakvom udžbeniku gotovo nemoguće opisati ih, te je stoga prikazano samo nekoliko primjera u gotovo 'mrtvom' programskom jeziku BASIC, ali koji je još uvijek najprikladniji početnicima za učenje.

Da bi se čitateljima što više približilo korištenje informatičke tehnologije (IT) u sadašnjosti, elektronička knjiga završava poglavljem 'Informatika u praksi', a interesantne posebnosti koje ne pripadaju općim opisima podrobnije su oađene u grupi stranica pod zajedničkim nazivom 'Specifični IT pojmovi'. Definitivno, neka poglavlja već su po svojem sadržaju zastarjela, jer tehnologija u ovom području vrlo zo napreduje, ali mogu učinkovito poslužiti kao opći primjer uporabe sklopovlja ili programske potpore, odnosno informatičke tehnologije općenito.