|  No  |  A  |  B  |  C,Č,Ć  |  D,Dž,Đ  |  E  |  F  |  G  |  H  |  I  |  J  |  K  |  L, Lj  | |  M  |  N,Nj  |  O  |  P  |  Q  |  R  |  S,Š  |  T  |  U  |  V  |  W  |  X,Y, Z,Ž  |  @,#  |

Pojam	Opis
Virus	Virus je sveprisutno zlo računalne tehnologije. To je program koji se može samostalno umnožavati i pri tom može, ali i ne mora raditi štetne radnje. Mogu se prebacivati s računala na računalo preko Interneta ili drugih mreža, zaraženih disketa ili CD-a, USB stick-ova. Štetna radnja može biti brisanje podataka na računalu ili izvršavanje napada na neko drugo ciljano računalo. Aljkavost i neznanje korisnika u velikoj mjeri doprinosi širenju ove računalne pošasti.
Virtual Computer Virtualno računalo	Virtualno računalo je programsko rješenje koje omogućava da se u postojeći operativni sustav računala ukomponiraju dodatna 'prividna' računala, na koja se može instalirati operativni sustav po volji. Pri tome se sve datoteke koje pojedino virtualno računalo koristi spremaju u jednu veliku njemu pripadnu datoteku koju nadzire programska potpora za virtualna računala. Veličina ove datoteke može se dinamički mijenjati kako se resursi virtualnog računala proširuju ili se definira njena statička veličina. Prednost ovog rješenje je da na jednome fizičkom računalu može bez imalo poteškoća instalirati i koristiti niz različitih operativnih sustava istovremeno, bez potrebe izrade zasebnih odvojenih particija diska. Sva virtualna računala služe se istim sklopovskim resursima računala i intencija je da osobitosti CPU i GPU podrže upravo ove zahtjeve. Sva programska rješenja ne nude mogućnost instaliranja raznorodnih operativnih sustava, a prema statistici pristupa ovim stranicama, oko 98% korisnika koristi Windows OS, a za njih je pogodna besplatna programska potpora Virtual PC koja se može preuzeti s Microsoft-ovog sjedišta. Više..
VLAN	Virtual Local Area Network - prividna lokalna mreža, odnosno sposobnost mrežnih uređaja da se na istom fizičkom mediju nalaze dvije virtualne mreže koje imaju zasebne adrese komunikacije i oglašavanja unutar mreže. Ako se želi implementirati ovakav sustav u fizičkoj mreži, aktivni mrežni uređaji (kao preklopnik - switch) moraju podržavati ovakvu distribuciju prometa. Tada je moguće svaki priključak na preklopniku proglasiti kojoj virtualnoj mreži pripada. Mrežna kartica računala ne mora imati ovu osobitost. Moguća je i verzija u kojoj se svaka MAC adresa dodjeljuje u neki VLAN ali je to složenije za održavanje. Dakle, logičko grupiranje na istom fizičkom mediju.
VLSI	Very Large Scale Integration - Pojam se odnosi na integrirane krugove visoke gustoće elemenata po broju i po jedinici površine. Danas CPU i GPU imaju na milione tranzistorskih elemenata kojima se veličina razvojem tehnologije neprekidno smanjuje. Prvi VLSI integrirani krugovi pojavili su se u 80-tim godinama dvadesetog stoljeća i VLSI je četvrta generacija u razvoju integriranih krugova. Uz navedeni nekad su se rabili i izrazi kao LSI, MSI (medium) i drugi. Navedene kratice više se ne koriste.
VPN	Virtual Private Network - Virtualna privatna mreža, omogućava mrežne veze za korisnike preko javne Internet infrastrukture kako bi se preko privatne mreže omogućio siguran - šifriran sav IP promet iz jedne mreže u drugu koje su članovi određene VPN strukture. VPN koristi 'tunel' u uspostavljenoj komunikaciji kroz koji se odvija razmjena šifriranih informacija na IP razini koristeći se IPSec standardom.
Von Neumann architecture	Računalna arhitektura koja je dobila je naziv po matematičaru John von Neumannu koji je bio konzultant prilikom izgradnje računala prve generacije ENIAC. Von Neumann je dokumentirao organizaciju ENIAC-a i zbog tog razloga sva računala koja imaju sličnu organizaciju ili arhitekturu nazivaju se računala s 'von Neumann' arhitekturom. Današnje osobno računalo u velikoj mjeri slijedi ovu arhitekturu koja definira osnovne dijelove računala; procesor (aritmetičko-logička jedinica, upravljačka jedinica), radnu memoriju, trajnu memoriju, ulaznu jedinicu i izlaznu jedinicu.

Citiranje ove stranice: Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska. {Datum pristupa}; https://informatika.buzdo.com/rjecnik/datoteka. Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost